Kruševska Republika
| |||||||||||||||||||||||||||||||
.svg){kind=small}
Kruševska Republika (makedonski: Крушевска Република, aromunski: Republica di Crushuva)[1] je bila kratkotrajna samoproglašena i međunarodno nepriznata balkanska republika, koja je egzistirala samo 10 dana u augustu 1903.
Bez obzira na njenu kratku povijest, ona i danas ima veliki značaj za makedonski narod. Uspomena na nju i na Ilindanski ustanak - najveći je makedonski nacionalni praznik Ilinden koji se obiježava 3. augusta u Kruševu, koji je bio sjedište Republike - i njene privremene vlade.
Republika je nastala za Ilindanski ustanak u augustu 1903 kojeg su poveli ustanici iz VMRO-a nakon zauzimanja Kruševa, ustanici su prolasili Republiku 3. augusta 1903.
Ustanici su izabrali između sebe komitet od 60 članova, po 20 iz svake etničke grupe koja je tad živjela u Kruševu (Makedonci, Vlasi i Albanci).[2][3] Komitet je izabrao privremenu šesteročlanu vladu u kojoj su bili; Dinu Vangeli, Georgi Čače, Teohar Neškov, Hristo Ćurkčiev, Dimitar Sekulov i Nikola Balju.[4], koji su bili nešto poput ministara, zaduženi za svoje resore, - za predsjednika je izabran Nikola Karev.
Vlada je izdala - Kruševski manifest (osobno ga je sastavio Nikola Karev), koji je određivao ciljeve ustanka i organiziranje buduće Makedonske države, nakon ustanka.
Ustanak je iznenadio otomansku vlast, koja se brzo pribrala, i pokrenula veliku ofenzivu na ustanike. Prvo su zauzeti Smilevo i Demir Hisar na prilazu Kruševu, a već 10. augusta 20 000 turskih askera pod komandom Bahtijar-paše opkolilo je Kruševo. Kruševsku Republiku, branilo je 1 200 ustanika na čelu s vojvodom Pitu Gulijem. Bahtijar-paša je 12. augusta, pozvao ustanike na predaju, ali su ga oni odbili. Nakon velike artiljerijske pripreme, turske čete su sa svih strana ušle u Kruševo. Četa vojvode Pitu Gulija je izginula do posljednjeg čovjeka, branivši ulaz u Kruševo kod mjesta Mečkin kamen, na tom mjestu podignut je Makedonium, spomenik Kruševskoj Republici.
Privremena vlada, na čelu s Nikolom Karevim, uspjela je pobjeći iz grada. Iako je Kruševska republika trajala je samo deset dana, njen značaj je bio mnogo značajniji, ostala je svijetionik za naredne generacije.
- ↑ Bana Armâneascâ - Nr39-40. Bana Armâneascâ.
- ↑ Slavenski članovi uprave identificirali su se, sukladno prevlađujućoj nomenklaturi tog vremena, kao "Bugari":"Беше наполно прав и Мисирков во своjата фундаментална критика за Востанието и неговите раководители. Неговите укажуваньа се покажаа наполно точни во послешната практика. На пр., во ослободеното Крушево се формира градска управа составена од "Бугари", Власи и Гркомани, па во зачуваните писмени акти не фигурираат токму Македонци...", Блаже Ристовски, "Столетиjа на македонската свест", Skopje, Kultura, 2001, str. 458.
- ↑ Tanner, Arno (2004). The Forgotten Minorities of Eastern Europe: The history and today of selected ethnic groups in five countries.. East-West Books. str. 215.. ISBN 952916808X.
- ↑ Siljanov, Hristo. Oslobodilačke borbe Makedonije, Sofija 1933. str. 292. (bg)
- Силянов, Христо. Освободителните борби на Македония, т. I, София 1933, гл. VI.1 (bg)
- 13-те дена на Крушевската република, Георги Томалевски (bg)
- The Republic of Krushevo and the Ilinden uprising (en)
- Анита Димова: Никола Карев — претседател на Крушевската република Arhivirano 2008-09-08 na Wayback Machine-u (mk)