Krešo Beljak
| Krešo Beljak | |
|---|---|
 Krešo Beljak | |
Gradonačelnik Grada Samobora
| |
| Inkumbent | |
| Mandat 2009. | |
| Inkumbent | |
| Mandat 19. ožujka 2016. | |
| Potpredsjednik | Željko Lenart, Ana-Marija Petin, Davor Vlaović[1] |
| Prethodnik | Branko Hrg |
| Inkumbent | |
| Mandat 2006. | |
| Rođenje | 22. kolovoza 1971. Brežice, Republika Slovenija |
| Politička stranka | HSS |
| Zanimanje | političar, profesor, gradonačelnik |
Krešo Beljak (22. kolovoza 1971., Brežice, Slovenija) je hrvatski političar koji od 2016. godine vodi Hrvatsku seljačku, a od 2009. služi kao gradonačelnik Samobora. Poznat je kao predstavnik lijevog krila stranke, koju je nakon preuzimanja vodstva doveo u koaliciju sa SDP-om.
Krešo Beljak rođen je u Brežicama (Republika Slovenija) 22. kolovoza, 1971. godine. Pohađao je Osnovnu školu Janko Mišić (kasnije preimenovana u OŠ Samobor) u gradu Samoboru. Nakon srednje škole upisao je Prirodoslovno matematički fakultet u Zagrebu i stekao zvanje profesora zemljopisa. Aktivno govori engleski i njemački jezik u govoru i pismu. Bio je sudionik Domovinskog rata između 1990. i 1992.[2]
Između 1999. i 2002. godine živio je i radio je u SR Njemačkoj.
Godine 2016. završio je i poslijediplomski specijalistički studij Vanjske politike i diplomacije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.[2]
Bio je zaposlen kao profesor zemljopisa u Srednjoj strukovnoj školi Samobor do 2008. godine kada odlazi na radno mjesto stručnog savjetnika u JU za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Zagrebačke županije.
Član je HSS-a od veljače 2003. godine, a prije toga nije se bavio politikom.
Na mjesnim izborima u ožujku 2003. godine za VMO „Ferdo Livadić - Samobor“ nositelj je liste HSS-a i izabran za vijećnika u Vijeće mjesnog odbora.
U svibnju 2003. godine imenovan je za tehničkog tajnika GO HSS-a Samobor, a već u rujnu 2004. godine preuzeo je dužnost v.d. tajnika GO HSS-a Samobor. U ožujku 2005. godine, nakon suspenzije organizacije uzrokovane unutarstranačkim sukobima Županijska organizacija HSS-a Zagrebačke županije imenovala ga je za povjerenika HSS-a Grada Samobora. Nakon samo dva tjedna prisiljen je podnijeti ostavku te ne sudjeluje na lokalnim izborima 2005. godine kada HSS u Samoboru gubi gradonačelnika i odlazi u oporbu.
U srpnju 2005. godine izabran je za predsjednika ogranka HSS-a „Ferdo Livadić“, no već u listopadu iste godine cijela Gradska organizacija HSS-a Samobor je raspuštena, sa svim ograncima.
U travnju 2006. godine, prigodom obnavljanja ogranaka, ponovno je izabran za predsjednika ogranka HSS-a "Ferdo Livadić", a već u svibnju 2006. godine izabran je za novog predsjednika GO HSS-a Samobor, pobijedivši na Izbornoj skupštini protukandidata Pavla Groma sa 75% glasova. Tada postaje članom Odbora županijske organizacije HSS-a Zagrebačke županije te nešto kasnije i članom Stručnih vijeća HSS-a Republike Hrvatske, gdje se zadužuje za izradu stranačke koncepcije administrativne podjele Hrvatske. Iako je koncepcija izrađena u suradnji s vodećim stručnjacima države te prati ideološku i političku platformu Stjepana Radića i ostalih osnivača stranke, još uvijek nije uzeta u razmatranje kako bi postala dio stranačkog programa HSS-a.
Na Glavnoj izbornoj skupštini HSS-a u travnju 2008. godine, s 501 glasom izabran je za jednog od 30 članova Glavnog odbora HSS-a Republike Hrvatske te ujedno po funkciji za člana Predsjedništva Županijske organizacije HSS-a Zagrebačke županije.
Početkom 2009. godine, Odbor GO HSS-a Grada Samobora izglasao ga je kao kandidata za gradonačelnika grada Samobora. Na izborima u svibnju 2009. godine HSS u Samoboru nastupa samostalno te osvaja rekordnih 6 mandata u Gradskom vijeću. Beljak sa zamjenicima iz redova HSS-a (Željko Stanec i Hrvoje Frankić) pobjeđuje u prvom krugu s 22,31% u konkurenciji 5 istaknutih kandidata (Tomislav Masten - HDZ,HSP,HSU 21,65%, Marica Jelenić - HNS 19,98%, Željko Žarko - SDP 17,34%, Antun Dubravko Filipec - HSLS 16,13%). Uoči drugog kruga izbora, dobiva podršku SDP-a i HNS-a te pobjeđuje u drugom krugu s 59,99% HDZ-ovog, HSP-ovog i HSU-ovog kandidata Tomislava Mastena. Dužnost gradonačelnika Samobora preuzeo je 4. lipnja 2009. godine nakon službene objave rezultata.[3]
Na parlamentarnim izborima u prosincu 2011. godine drugi je na HSS-ovoj listi za 7. izbornu jedinicu, ali lista ne dobiva dovoljno glasova za prijelaz izbornog praga.
U siječnju 2012. godine, na glavnoj Izbornoj skupštini HSS-a, izabran je za jednog od 5 potpredsjednika HSS-a s najvećim brojem glasova od svih 13 kandidata.
Na lokalnim izborima u svibnju 2013. godine ponovno je izabran za gradonačelnika grada Samobora kao zajednički kandidat HSS-a i SDP-a, pobjedivši sa 66,11% u prvom krugu četvoricu protukandidata (Tomislav Masten - HDZ, HSLS, HSU 16,77%, Ivan Vlainić - nez. 8,10%, Branka Čelar - ABH, DSU 3,12%, Jug Puljizević - HNS 2,73%). Na izborima za Županijsku skupštinu izabran za za vijećnika kao 2. na listi HSS-a, ali nakon izbora svojevoljno stavlja mandat u mirovanje.
U ožujku 2016. godine na Glavnoj izbornoj skupštini, izabran za predsjednika HSS-a.[2]
- Odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata.[2]
Oženjen je, otac troje djece.
- ↑ Potpredsjednici. Archived from the original on 2019-05-14. Preuzeto 9. svibnja 2016..
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 HSS: Predsjednik. Preuzeto 22. ožujka 2016..
- ↑ Greška u referenci: Nevaljana oznaka
<ref>; nije zadan tekst za reference po imenuekspress