Kraljevstvo Burgunda

Izvor: Wikipedia
Kraljevstvo Burgunda
Kraljevstvo
Labarum.svg
411./443.–534. Simple Labarum.svg
Lokacija
Glavni grad Worms (do 437),
Lyon (461-534)
Jezik/ci latinski,
Religija katolicizam,
Vlada Monarhija
kralj
 - 411 - 437 Gundahar
 - 524 - 534 Godomar
Historija Kasna antika
 - Burgundi dobivaju teritorij od Rimskog Carstva 411./443.
 - Franačka aneksija kraljevstva. 534.

Kraljevstvo Burgunda ili Prvo Burgundsko Kraljevstvo je kraljevstvo barbarskog naroda Burgunda koje nastaje 411. godina na području koje su osvojili u napadu na Zapadno Rimsko Carstvo i koje će trajati do franačkog osvajanja Burgunda 534. godine.

Sadržaj/Садржај

Kraljevina[uredi - уреди]

Koristeći povlačenje većine rimske vojske s granice na Rajni u obranu Italije po napadom Gota, vojni savez barbarskih naroda Alana, Vandala i Sveva 31.12.405 (ili 406) prelazi preko zaleđene Rajne i napada Zapadno Rimsko Carstvo. Da li su se u tom vojnom savezu nalazili i Burgundi je danas još uvek predmet debate, ali njih nalazimo već 411. na području rimske galije gde njihov kralj Gundahar u savezu s Alanima proglašava za rimskog cara Jovina. U mirovnom sporazumu legitimni car Honorije "poklanja" Burgundima i njihovom kralju kojeg Rimljani nazivaju zapovjednikom Burgunda područje koje su osvojili. Razdoblje posljednjeg rimskog trijumfirata i tadašnjeg građanskog rata između raznih generala Burgundisu odlučili iskoristiti daljnjim širenjem svog područja i pljačkom rimskih provincija. Završetkom građanskog rata vlast preuzima general Aecija novi de facto vladar Zapadnog Rimskog Carstva koji stvara ujedinjenu rimsko-hunsku vojska za rat protiv Burgunda što rezultira njihovim katastrofalnim porazom 437. godine i spaljivanjem Wormsa [1], burgundskog glavnog grada u događaju koji ulaze u nordijsku mitologiju pod imenom Nibelungenlied. Preostali Burgundi nakon ovog poraza bivaju preseljeni na šire područje današnje Ženeve s kojega će napadati od 461. godine ostatke raspadajućeg Zapadnorimskog carstva i značajno proširiti teritorij kraljevstva na Savoyu, Lyon i Vienne na području današnje pokrajine Izer u Francuskoj. Više od 4 desetljeća duga vladavina kralja Gundobada koji je ranije kratko vreme bio i vrhovni zapovednik vojske Zapadnog Rimskog Carstva postaje razdoblje kasnije nedostižnog prestiža ovog kraljevstva. Novi kralj po očevoj smrti 516. godine postaje Sigismund od Burgundije koji se zaratio s franačkim kraljem Hlodomerom od koga biva poražen i ubijen [2],a potom 524. godine vlast u Burgundije uz pomoć Teuderih kralja Metza osvaja Sigismundov brat Godomar koji pobeđuje Franke u Bitki kod Vezeroncea 25.6.524. godine. Deset godina kasnije tokom novog obrambenog rata protiv Franaka Godomar će biti poražen i ubijen nakon čega Kraljevstvo Burgunda biva anektirano u franačku državu i prestaje s postojanjem.

Napomena[uredi - уреди]

Kraljevstvo Burgunda de jure ne postoji do 443. godine pošto ono nije od nikoga priznato za razliku od na primjer Vizigotskog Kraljevstva koje biva priznato 418. godine pa u skladu s tim od tada formalno postoji.--Rjecina2 (razgovor) 21:42, 6 srpanj-јул 2013 (CEST)

Izvori[uredi - уреди]

  1. Prosper; Chronica Gallica 452; Hydatius; and Sidonius Apollinaris.
  2. Gábor Klaniczay, Holy Rulers and Blessed Princesses: Dynastic Cults in Medieval Central Europe, (Cambridge University Press, 2000), 67.

Vidi[uredi - уреди]