Keti

Izvor: Wikipedia
Disambig.svg Za ostala značenja v. Keti (razvrstavanje).

Keti (Кеты na ruskom) su sibirski narod koji govori ketski jezik. U carskoj Rusiji su ih zvali ostjacima, bez da su ih razlikovali od drugih sibirskih naroda. Kasnije su se nazivali Jenisejskim ostjacima, jer žive u donjem i srednjem bazenu Jeniseja, u Krasnojarskom kraju Rusije (oblasti Turuhansk i Baikit).

Keti su potomci ribarskih i lovačkih plemena jenisejske tajge, koji su bili preuzeli kulturu nekih južnosibirskih plemena koja govore ketskim jezikom. Keti su postali dio ruske države u 17. vijeku. Bavili su lovom, ribolovom te uzgojem jelena na sjeveru. Službeno su priznati kao Keti 1930-ih, kada je Sovjetski Savez počeo primjenjivati politiku samodefiniranja prema domorodačkim narodima. Prema popisu stanovništva iz 2002. godine ima oko 1494 Keta u današnjoj Rusiji (1200 godine 1970).

Ketski jezik se smatra izoliranim jezikom. Ket znači "čovjek" (množina deng "ljudi, narod"). Keti na rijekama Kas, Sym i Dubčes koriste izraz jugun kao vlastito ime.

Godine 1926, bilo je 1.428 Keta, od čega 1225 (85.8%) su govorili ketskim jezikom. Popis iz 1989. je naveo 1.113 Keta te samo 537 (48.3%) sposobnih govoriti ketski jezik.

Antropološki gledano, Keti imaju mongoloidske i uralske osobine. Boja kože i očiju je svjetlija nego kod Mongola, ali tamnija nego kod uralskih naroda. Rast im je relativno nizak i zdepast. Godine 1843. je A. Th. von Middendorff opisao Kete kao "gojazne s tankim nogama i sporim hodom, smuknutim očima i brzim govorom. Usprkos mongolskih osobina dosta sliče na Fince".

Literatura[uredi - уреди]

  • A. Th. von Middendorff, Reis Taimхrile, Tallinn 1987

Eksterni linkovi[uredi - уреди]


Thunderbird on Totem Pole.jpg Nedovršeni članak Keti koji govori o etnologiji je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.