Kategorija (filozofija)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Kategorija je, u filozofiji, najviši rodni pojam, oblik bitka, najopćenitiji iskaz o biću kao biću.[1]

Razvoj[uredi - уреди | uredi izvor]

Aristotel[uredi - уреди | uredi izvor]

Prvi sustavan nauk o kategorijama dao je Aristotel, koji razlikuje 10 kategorija: [1]

  1. supstancija – čovjek, konj;
  2. kvantiteta (količina) – dva ili tri lakta dužine;
  3. kvaliteta (svojstvo) – bijel, gramatički;
  4. relacija (odnos) – veće, pola;
  5. mjesto – na trgu;
  6. vrijeme – jučer, prošle godine;
  7. položaj – sjedi, leži;
  8. imanje – naoružan, obuven;
  9. činjenje, djelovanje – gori, siječe;
  10. trpljenje – spaljivan, biva sječen.

U nekim spisima Aristotel spominje 3 ili 8 kategorija; tijekom razvoja filozofije taj se broj mijenjao.[1]

Kant[uredi - уреди | uredi izvor]

U novijoj filozofiji Kant uspostavio je 12 kategorija prema vrstama sudova. To su kategorije:[1]

  • kvantitete (jedinstvo, mnoštvo, sveukupnost),
  • kvalitete (realitet, negacija, limitacija),
  • relacije (inherencija, supstancija, kauzalitet, dependencija) i
  • modaliteta (mogućnost, nemogućnost, egzistencija, ne-egzistencija) itd.

Za Kanta su kategorije misaone apriorne forme koje se odnose na objekte iskustva, a ne i na samu stvar po sebi.

Hartmann[uredi - уреди | uredi izvor]

Posljednji sustavan nauk o kategorijama dao je N. Hartmann, koji je u svojoj teoriji o slojevima realnoga svijeta skicirao tablicu kategorija koja ostaje nužno nedovršenom zato što tijek čovjekova spoznavanja otkriva odnosno konstituira nove slojeve realnosti, a to uvjetuje i nastanak novih kategorija.[1]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]