Jasi (Mađarska)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Glavna crkva u središtu Jászberényja
Mapa Jászsága u Mađarskoj
Županija Jász-Nagykun-Szolnok u Mađarskoj

Jasi ili Jazi (mađ. Jászok) su etnička podgrupa Mađara koji uglavnom žive u mađarskoj županiji Jász-Nagykun-Szolnok. Porijeklom su Oseti te su u prošlosti govorili jaškim dijalektom osetskog jezika. Danas govore mađarskim jezikom i etnički se izjašnjavaju kao Mađari, mada je kod njih očuvana svijest o posebnom jaškom identitetu.

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Jasi žive u regiji zvanoj Jászság, koja se sastoji od sjeverozapadnog dijela županije Jász-Nagykun-Szolnok. Njihovo kulturno i političko središte je grad Jászberény.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Jasi su bili nomadsko pleme koje se naselilo u Ugarskom Kraljevstvu u 13. vijeku. Jasi su Mađarsku došli s Kumanima, koje su tjerali Mongoli i Tatari. Primio ih je mađarski kralj Bela IV., nadajući se da će mu pomoći u odbijanju mađarsko-tatarske najezde. Ali ubrzo po dolasku su se pogoršali odnosi između kumansko-jaških plemena i lokalnog mađarskog plemstva, te su Kumani i Jasi napustili Mađarsku. Nakon povlačenja Mongola i Tatara, Kumani i Jasi su se vratili i naselili u središnji dio Velike mađarske ravnice.

Ispočetka im je glavno zanimanje bio uzgoj životinja. U slijedeća dva vijeka su se u potpunosti asimilirali u mađarsko stanovništvo, te je njihov jezik iščezao, mada su sačuvali jaški identitet i regionalnu autonomiju sve do godine 1876. Preko desetak naselja u Centralnoj Mađarskoj (npr. Jászberény, Jászárokszállás, Jászfényszaru) nose naziv po njima.

Povezano[uredi - уреди | uredi izvor]