Helveti

Izvor: Wikipedia
Karta provincije Gallia Maxima Sequanorum u kojoj su u 1. vijeku n.e. pretežno živjeli Helveti i Sekvanci. (Note: Ženevsko jezero na dnu centra.)
Karta Galije u 1. vijeku pne., koja pokazuje relativan položaj galskih plemena.

Helveti ili Helvećani (latinski: Helvetii) su bili keltsko pleme ili, preciznije, konfederacijan keltskih plemena.[1] Iako su bili porijeklom iz današnje Njemačke, u vrijeme prvih važnijih kontakata s Rimljanima u 1. vijeku pne. su nastanjivali današnji Švicarsku visoravan. Njima je Julije Cezar posvetio značajan dio svojih Komentara o Galskom ratu.

Prema Cezaru, Helveti su bili podijeljeni u četiri podgrupe, koje je nazvao pagi. Dok je Cezar naveo samo jednu od njih - Verbigene (Bell.Gall. 1.27) i Tigurine (1.12), Posejedonije navodi Tigurine i Tojgenoje (Τωυγενοί).[2] Potonji mogu ali i ne moraju biti istovjetni s Teutoncima koje navodi Livije. Antički pisci su obično Teutonce navodili kao“germanski” a Helvete kao “galski”narod, ali su te etničke oznake danas predmet rasprave.[3]

Etimologija[uredi - уреди]

Endonim Helvetii može poticati od korijena elw koji u velškom znači "dobit" ili "profit", te staroirskog prefiksa il-, što znači "mnogo" ili "više".[1] Ime se također tumačilo kao "bogati zemljom," od elu-, "brojni," i *etu-, "teren, pašnjak."[4]

Ime je postala nacionalna personifikacija Švicarske ( Helvetia) a službeni neolatinski naziv Confoederatio Helvetica potiče od Helveta.

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 Freeman, Philip. John T. Koch. ur. Celtic Culture: A Historical Encyclopedia. I. ABC-CLIO. str. 901. ISBN 1-85109-440-7. 
  2. Moguća je greška u transliteraciji koja je izmijenila originalno ime Τουτονοί u Τουγενοί, što je dovelo do Strabonovog oblika Τωυγενοί; b. Staehelin, 1948, S. 59; Strabo 4.1.8, 7.2.2.
  3. V. Ludwig Rübekeil, Diachrone Studien zur Kontaktzone zwischen Kelten und Germanen, Vienna 2002.
  4. Xavier Delamarre, Dictionnaire de la langue gauloise (Éditions Errance, 2003), pp. 162 and 168.

Eksterni linkovi[uredi - уреди]