Prijeđi na sadržaj

Grom: Savršeni um

Izvor: Wikipedija
William Blake, Eva kušana od zmije

Grom: Savršeni um je religijski spis, odnosno poema pronađena u 20. vijeku u okviru knjižnice Nag Hamadi, jedinstvena po tome što govori iz ženskog lica. Posrijedi je otkrivenje dano od ženske osobe, nazvane Grom (gr. βροντή brontḗ), što je u grčkom jeziku ženskoga roda.[1]

Sadržaj teksta Grom: Savršeni um jedinstven je u čitavoj knjižnici Nag Hammadi, te je veoma neobičan. U pogledu religijske tradicije, teško ga je klasificirati. On ne sadrži neke posebne kršćanske, židovske ili gnostičke naznake.[2]

Sadržaj

[uredi | uredi kod]

Jer ja sam prva i posljednja.
Ja sam čašćena i obešćašćena.
Ja sam kurva i svetica.
Ja sam supruga i djevica.[3]

Sadržaj teksta Grom: Savršeni um jedinstven je u čitavoj knjižnici Nag Hammadi, i veoma je neobičan. Najistaknutije obilježje spisa je da su samoobjave često antitetičke, pa čak i paradoksalne.

Ja sam znanje i neznanje.
Ja sam sram i besramnost.
Ja sam besramna i posramljena.
ja sam snaga i ja sam strah.
Ja sam rat i mir.
Pazite me se.[3]

Paralelizam oblika upućuje na to da su one izvorno bile dio himničke strukture.[2]

Analiza

[uredi | uredi kod]
Grom je u grčkom jeziku ženskog roda, kao munja u srpskohrvatskom.

Izvesne sličnosti se mogu naći u djelu O podrijetlu svijeta, gde nebeska Eva iznosi himničku samoobjavu, veoma sličnu ovoj u Gromu:

Ja sam dio svoje majke;

Ja sam majka;
Ja sam žena;
Ja sam djevica;
Ja sam bremenita;
Ja sam primalja;
Ja sam ona koja ublažava muke porađanja;
Moj me muž začeo;

Ja sam njegova majka.[4]

– Eva

Tragovi iste građe, ali ne u obliku samoobjave, pojavljuje se i u Hipostazi Arhonata (II,4) 89,14-17. Slični primjeri se mogu naći i u drevnoj indijskoj književnosti, u kojoj Božanstvo daje kontradiktorne izjave (Bhagavad-Gita IX, 16-19, Atharva-Veda X, viii, 27-28; Svetasvatara Upanishad IV, 3). Ti primjeri uključuju kako osobne ("Ti si žena, ti si muškarac"), tako i neosobne kategorije ("Smrt sam i besmrtnost, ono što nije i ono što jest").

U grčkome mitu, hebrejskoj Bibliji i drugim izvorima, grom dolazi od najvišega boga (Grci su Zeusa nazivali "Gromovnikom"). Grom je način na koji bog obznanjuje svoju nazočnost na zemlji. Takođe, čini se da savršeni um ima sličnosti sa stoičkom koncepcijom pneume, aktivnoga, razumnoga elementa u svim stvarima, načinjenog od zraka i vatre. Taj element prožima sve podjele i dihotomije. U svojoj manifestaciji kao razum, bio je sposoban podučiti one koji slušaju o putu u istinski život.[2]

Neki znanstvenici su pretpostavljali da je Grom gnostički spis te su, sukladno tome, isticali da ženski lik valja shvatiti kao lik Sofije koju nalazimo u gnostičkoj literaturi ili Eve, kakvom je shvaćaju zapisi iz zbirke Nag Hammadi. No, ovaj traktat i dalje odolijeva klasifikaciji.[2]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. https://en.wiktionary.org/wiki/Bronte
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Izvorni koptski tekstovi Arhivirano 2013-10-31 na Wayback Machine-u (Grom: Savršeni um, uvod: George W. MacRae i Douglas M. Parrot)
  3. 3,0 3,1 Grom, Savršeni um
  4. O podrijetlu svijeta

Povezano

[uredi | uredi kod]

Eksterni linkovi

[uredi | uredi kod]