Glavonošci
| Sepia | |
|---|---|
 |
|
| Naučna klasifikacija | |
| carstvo
(Regnum) |
životinje
(Animalia) |
| tip
(Phylum) |
mekušcii
(Mollusca) |
| klasa
(classis) |
glavonošci
(Cephalopoda) |
| potklasa
(subclassis) |
koleoidea
(Coleoidea) |
| red
(Ordo) |
sipe
(Sepioidea) |
| Cuvier, 1797. | |
Glavonošci (lat. Cephalopoda) su mekušci koje karakteriše bilateralna simetrija i kod kojih se od stopala obrazuju ručice i mišićni levak. Većina glavonožaca ima redukovanu ili sasvim zakržljalu ljušturu, koja kao rudiment postoji u unutrašnjosti tela (npr. sipina kost). Jedini oblik sa spoljašnjom, spiralnom ljušturom je nautilus za koga se smatra da je star oko 350 miliona godina . Pripadaju im mekušci koji žive isključivo u morima. Predstavljaju jednu od najnaprednijih grupa među beskičmenjacima.
Njihovo telo je građeno od:
- glave, na kojoj se nalaze ručice i mišićni levak koje opkoljavaju usni otvor;
- trupa, u kome je utrobna kesa u kojo su unutrašnji organi.
Broj ručica oko usnog otvora je 8, 10 ili više. Ručice su mišićni i jako pokretljivi organi, koji po unutrašnjoj površini imaju pijavke.
Prema broju ručica glavonošci se označavaju kao:
- oktopodi (Octopoda), među kojima je najpoznatiji rod hobotnica (Octopus) čiji predstavnici su među najvećim beskičmenjacima
- dekapodi (Decapoda), čiji poznatiji rodovi su sipa (Sepia) i lignja (Loligo).
