Gandža

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Gandža
Gəncə
Ulica u Gandži
Ulica u Gandži
Grb Gandže
Grb
Koordinate: 40°40′N 46°21′E / 40.667°N 46.350°E / 40.667; 46.350
Država  Azerbajdžan
Vlast
 - Gradonačelnik Eldar Azizov
Površina
 - Ukupna 110 km²
Visina 408 m
Stanovništvo (2009.)
 - Grad 313.300
 - Gustoća 2848 st./km²
Vremenska zona GMT+4 (UTC+4)
 - Ljeto (DST) GMT+5 (UTC+5)
Službena stranica http://www.ganca.net/

Gandža (azer. Gəncə ili Gäncä[1]) je drugi najveći grad u Azerbajdžanu (nakon Bakua). Za vrijeme dominacije Ruskoga Carstva grad je bio poznat kao „Jelizavetpolj” (rus. Елизаветполь), a između 1920. i 1935. godine vraćeno mu je staro ime „Gandža”. Ipak, u vrijeme SSSR-a gradu je promijenjeno ime u „Kirovabad” (rus. Кировабад), a 1989. [2] opet mu je službeno vraćeno staro ime. Grad se prostire na približno 110 km², a prema popisu stanovništva iz 2009. godine imao je 313.300 stanovnika.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Prema arapskim srednjovjekovnim izvorima, grad je osnovan 859. godine. Arapsko osnivanje grada potvrdio je srednjovjekovni historičar Movses Kagankatvatsi, koji je tvrdio da je grad osnovao 846. sin Hazra Patgosa u kantonu Aršakašen. Kao historijski važan grad na jugu Kavkaza, gradom su vladale mnoge dinastije. U gradu je također rođen poznati pjesnik Nizami Gandžavi. Nakon potresa 1139. grad je zauzeo kralj Demetrije I Gruzijski. Nakon invazije Mongola 1231. grad su ponovno zauzeli Gruzijci. Grad je ponovno oživio nakon dolaska iranske safavidske dinastije na vlast. Gradom je između 1578. i 1603., te 1724. i 1735. vladalo Osmansko Carstvo.

Za vrijeme vladavine Safavida, Gandža je bila glavni grad Beglerbega Karabah. 1747. grad je postao središte Gandžanskog kanata. Grad se žestoko suprotstavio ruskom širenju na južni Kavkaz. Rusi su pod vodstvom Pavela Tsitsianova 1804. napali kanat. Nakon zauzimanja grada Rusi su ubili 3000 stanovnika grada. Prema Gulistanskom sporazumu iz oktobra 1813. grad je s većinom današnjeg Azerbajdžana pripao Ruskom Carstvu. Grad je preimenovan u Elizavetpol, a 1868. je postao glavni grad guvernerata Elizavetpol.

Godine 1918. grad je privremeno bio glavni grad Azerbajdžanske demokratske republike, kada je ponovno preimenovan u Gandža. U travnju 1920. Azerbajdžan je okupirala Crvena armija. U svibnju 1920. u gradu je izbila neuspjela antisovjetska pobuna tijekom koje je u borbama između vojske i pobunjenika grad teško oštećen. Godine 1935. Josif Staljin je grad preimenovao u Kirovabad. Nakon osamostaljenja Azerbajdžana 1991. gradu je ponovno vraćeno staro ime.

Ekonomija[uredi - уреди | uredi izvor]

Ekonomija grada se dijelom temelji na poljoprivredi, a dijelom na turizmu. Postoji industrija svile, porculana i obuće. Također je značajna proizvodnja hrane, grožđa i pamuka s obližnjih farmi. U blizini grada nalazi se rudnik bakra i aluminija. Grad ima jedan od najvećih tekstilnih proizvođača u zemlji koji je dobio najviše ocjene na tržištima susjednih zemalja.

Znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

U 11. st. lokalni kovač Ibrahim napravio je poznata Gandžanska vrata.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Dalibor Brozović, gl. ur., Hrvatska enciklopedija, Sv. 4. : Fr – Ht, Zagreb : Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, 2002., ISBN 953-6036-34-7, str. 111. – 112.
  2. Antun Vujić, gl. ur., Enciklopedija : opća i nacionalna : u 20 knjiga, VII. knj. : Fr – Gr, Zagreb : Pro Leksis, Večernji list, 2005., ISBN 953-7224-07-4, Pristupljeno: 15. veljače 2011., URL: https://enciklopedija.carnet.hr

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]

Ostali projekti
Commons-logo.svgU Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Gandža