Evanđelje po Judi

Izvor: Wikipedia
Evanđelje po Judi
Codex Tchacos p33.jpg
Nastanak 2. vek
Mesto
Jezik koptski jezik, možda prevod sa grčkog
Pripisano kainitima
Izvori
Rukopisi Codex Tchacos
Auditorij Rani hrišćani
Tematika razgovor Isusa i Jude, predstavljenog u povoljnom svetlu

Evanđelje po Judi je apokrifno gnostičko evanđelje na koptskom jeziku pronađeno krajem 20. veka. Radnja se sastoji od dijaloga učenika Isusa i Jude Iskariotskog.

Procenjuje se da je nastalo krajem prvoga ili početkom drugoga stoljeća[1], ili između 130-180. godine.[2]

Pomeni[uredi - уреди]

Irinej pominje da su ovo Evanđelje koristili heretici kainiti, koji su uzdizali razne otpadnike od Boga i prezirali Tvorca sveta i njegov zakon; veličali su izdajnika Judu (a čin izdaje shvatali kao božansko tajinstvo), kao jedinog 'apostola' koji je tobože imao istinsko znanje [3].

Pronalazak[uredi - уреди]

Ovaj dokument na 13 listova papirusa je slučajno pronađen 1978. god. u Egiptu. Od 1980-ih gubi mu se svaki trag, da bi se pojavio 1999. godine kad ga je mešetarica antikviteta, Freeda Chacos, kupila od jednog trgovca starinama. Dala ga je na proučavanje u univerztet u Yaleu, gdje su ga prepoznali i savjetovali joj da ga povjeri naučnicima i restauratorima. Do 2005. godine restaurirano je oko 85% teksta, jer se dio uništio čuvan u lošim uslovima. Objavilo ga je Nacionalno geografsko društvo.

Sadržaj[uredi - уреди]

Prema Evanđelju po Judi, priča o Izdaji Isusa tekla je drugačije nego što to prikazuju nama poznata evanđelja (po Mateju, Marku, Luki ili Jovanu). Prema njoj, izdajica Juda Iskariotski postaje junak koji žrtvuje tijelo Hrista na njegov nagovor. U daljnjim dijalozima dolazi do vrhunca radnje u kojemu Isus Judi otkriva tajnu Nebeskog Kraljevstva ovim riječima:

Kraljevstvo Nebesko je velik, bezgraničan prostor, kojeg nije vidjelo oko nijednog anđela, niti razumjelo srce ijednog grješnika.[4]


Važnost[uredi - уреди]

Pronalazak evanđelja po Judi je postalo jedno od najvažnih otkrića crkvene tematike 20 veka pošto daje prikaz hrišćanstva pre Vaseljenskog sabora u Nikeji 325. na kojemu su udareni temelji svih hrišćanskih veroispovesti u svom današnjem obliku.

Izvori[uredi - уреди]

  1. Razgovor s Elaine Pagels
  2. For example, see H.-C. Puech and Beate Blatz, New Testament Apocrypha, vol. 1, p. 387.
  3. Irinej: ‘Protiv heresa’, I, 31, 1
  4. The Gospel of Judas PDF Version hosted by nationalgeographic.com

Eksterni linkovi[uredi - уреди]