Europska makroseizmička ljestvica

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Europska makroseizmička ljestvica (engleski: European macroseismic scale, EMS) predstavlja osnovu za procjenu seizmičkog intenziteta u europskim zemljama, a koristi se i u nizu zemalja izvan Europe. Ova je ljstvica objavljena 1998. godine kao nadopuna probne verzije iz 1992. godine i naziva se "EMS-98".

Povijest EMS-a započela je 1988. godine, kada je Europska seizmološka komisija (ESC) odlučila pregledati i ažurirati ljestvicu Medvedev–Sponheuer–Karnikova (MSK-64), koja se u svom osnovnom obliku u Europi koristila gotovo četvrt stoljeća. Nakon više od pet godina intenzivnog istraživanja i razvoja te četverogodišnjeg razdoblja testiranja, nova je ljestvica službeno objavljena. Godine 1996. na 25. sjednici generalne skupštine ESC-a u Reykjavíku donijeta je rezolucija kojom se preporuča da države članice Europske seizmološke komisije usvoje novu ljestvicu.

Europska makroseizmička ljestvica EMS-98 prva je ljestvica seizmičkog intenziteta namijenjena poticanju suradnje između inženjera i seizmologa, umjesto da je koriste samo seizmolozi. Nju prati detaljni priručnikom koji uključuje smjernice, ilustracije i primjere primjene.

Za razliku od ljestvica magnitude potresa, koje izražavaju seizmičku energiju oslobođenu potresom, intenzitet EMS-98 označava koliko snažno potres utječe na određeno mjesto. Europska makroseizmička ljestvica ima 12 stupnjeva, kako slijedi:

I. Neosjetan. Registriraju ga samo seizmografski instrumenti.
II. Jedva osjetan. Vibraciju osjećaju samo pojedini ljudi koji miruju u svojoj kući, posebno na gornjim katovima zgrada.
III. Slab. Vibracija je slaba i nekoliko ljudi osjeća je u zatvorenom. Ljudi koji miruju osjećaju njihanje ili lagano drhtanje. Primjetno micanje mnogih predmeta.
IV. Većinom opažen. Mnogi ljudi u zatvorenom osjećaju potres, no malo tko na otvorenom. Neki će se ljudi probuditi iz sna. Razina vibracija možda izazvati strah. Prozori, vrata i posuđe zveckaju. Viseći se predmeti njišu. Nema oštećenja na zgradama.
V. Jak. Večina ljudi u zatvorenom osjeća potres, a mnogi i na otvorenom. Mnogi se bude iz sna. Nekolicina juri van zgrada. Cijeli dijelovi svih zgrada drhte. Većina predmeta se znatno ljulja. Porculan i staklo zveckaju. Vibracija je jaka. Visoki i teški predmeti se prevrnu. Vrata i prozori se otvaraju ili zatvaraju.
VI. Donekle štetan. Osjećaju ga svi u zatvorenom, a mnogi ili većina na otvorenom. Mnogi ljudi u zgradama su prestrašeni i trče vani. Predmeti na zidovima padaju. Mala oštećenja na zgradama; na primjer, nastaju sitne pukotine u žbuci i otpadaju mali komadići žbuke.
VII. Štetan. Većina ljudi je uplašena i trči na otvoreno. Namještaj se pomiče i mnogi predmeti padaju s polica. Mnoge zgrade trpe blagu do umjerenu štete. Pukotine na zidovima; djelomično urušavanje dimnjaka.
VIII. Jako štetan. Namještaj se može prevrnuti. Mnoge zgrade ili većina zgrada trpe oštećenja: dimnjaci padaju; na zidovima se pojavljuju velike pukotine i nekoliko zgrada može se djelomično urušiti. Potres mogu primijetiti ljudi koji voze automobile.
IX. Destruktivan. Spomenici i stupovi padaju ili se uvijaju. Mnoge obične zgrade djelomično se urušavaju, a neke u potpunosti. Prozori se razbijaju.
X. Vrlo destruktivan. Mnoge se zgrade urušavaju. Mogu se vidjeti pukotine i klizišta.
XI. Razoran. Većina zgrada se urušava.
XII. Potpuno razoran. Gotovo sve građevine su uništene. Tlo se mijenja.
Za punu verziju, koristiti link u "Vanjskim vezama".

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]