Prijeđi na sadržaj

Duchennova mišićna distrofija

Izvor: Wikipedija
Duchennova mišićna distrofija
Mikrosopski snimak butnog mišića osobe koja je umrla od pseudohipertrofne mišićne distrofije, tipa Duchenne. Presjek mišića prikazuje opsežne zamjene mišićnih vlakana masnim ćelijama
Specijalnostneurologija
Klasifikacija i eksterni resursi
ICD-10G71.0
ICD-9359.1
OMIM310200
DiseasesDB3985
MedlinePlus000705
MeSHD020388

Duchennova mišićna distrofija (DMD) je teški oblik mišićne distrofije. Ispoljava se kao slabost mišića koja obično počinju oko četvrte godine u dječaka i brzo se pogoršava. Tipski gubitak mišića javlja se prvo u gornjem dijelu nogu i karlici a zatim onih iz nadlaktice. To može dovesti do problema uspostavljanja stojećeg položja. Većina pogođenih nije u stanju da hoda u dobi od 12. godine. Ugroženost mišića može izgledati veće zbog povećanog sadržaja masnog tkiva. Također je uobičajena i skolioza. Neki su možda sa mentalnom retardacijom . Žene sa jednom kopijom mutantnog gena (heterozigoti) mogu ispoljavati blage simptome.[1]

Uzroci i dijagnoza

[uredi | uredi kod]

Pojava Dušenove distrofije povezana je sa recesivnim genom na X hromosomu. Oko dvije trećine slučajeva bolest nasljeđuje od roditeljske osobe, dok jednu trećinu čine slučajevi zbog novih mutacija. To je uzrokovano mutacijom u genu za protein distrofin. Distrofin je važan za održavanje ćelijskih membrana mišićnih vlakana. Dijagnoza se može postaviti odmah pri rođenju, nakon genetičkog testiranja. Pogođeni također imaju visok nivo keratin-kinaze u krvi.[1][2][3]

Liječenje

[uredi | uredi kod]

Za ovu distrofiju nije poznat niti jedan lijek. Fizikalna terapija, ortopedske proteze i korektivne operacije mogu pomoći kod osoba sa nekim simptomima. Potpomognuta ventilacija može biti potrebna u onim slučajevima sa slabošću mišića za disanje.[4]Lijekovi koji se koriste uključuju steroide koji usporavaju degeneraciju mišića, kao i antikonvulzivi za kontrolu oduzetosti, a neke mišićne aktivnosti i imunosupresanti odlažu mogućnost da oštećenja usmrte mišićne ćelije.[1]

Povezano

[uredi | uredi kod]

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 1,2 „NINDS Muscular Dystrophy Information Page”. NINDS. 2016. Arhivirano iz originala na datum 2016-07-30. Pristupljeno 12 September 2016. 
  2. Hadžiselimović R. (2005). Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka.. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo. ISBN 9958-9344-2-6. 
  3. Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2.. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6. 
  4. „Muscular Dystrophy: Hope Through Research”. NINDS. 2016. Arhivirano iz originala na datum 2016-09-30. Pristupljeno 12 September 2016. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]