Dijalekatski uzorci

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Dijalekatski uzorci: Ovdje je iz međunarodnog projekta evroazijskih jezika Mithridates Universalis (wikislavia.volgota.com/index.php/Mithridates_Universalis), u tematskom izboru za poredbu južnoslavenskih govora odabrano desetak engleskih uzoraka teksta s pripadnim prevodima na srpski jezik, hrvatski standard, te na kajkavštinu iz okolice Zagreba i otočnu čakavštinu iz Kvarnera. Uz kraće poredbene uzorke navode se i dva veća: standardna molitva 'Očenaš' i odlomak Biblije o Kuli babilonskoj. Podebljani slog u kajkavštini i čakavštini označuje položaj starog naglaska (većinom na posljednjem ili predzadnjem vokalu). Iz tog niza poredbenih primjera realno se vidi blizak štokavski međuodnos hrvatskoga i srpskog standarda, uz veću izdvojenost izvan toga kajkavštine i nadasve udaljene arhajske čakavštine na jadranskim otocima.

Postojanje (Existence)[uredi - уреди | uredi kôd]

Template (engleski uzorak): There is a boy. There is no girl. There is a bird. Mary is a girl. Peter is a boy. Kesha is a bird. John is а man. Lena is а woman. There is a dog. This dog is called Trezor. This cat is called Mary. There is a cat called Mary.

Serbian (srpski): Ovde jest momak. Ovde nema devojke. Ovde je ptica. Pera je momak. Kaša je ptica. Jovan je čovek. Jelena je žena. Ovde je ker. Ovaj ker zove se Trezor. Ova mačka zove se Mara. Ovde je mačka Mara.

Croatian - typic (štokavski standard): Ovdje je dječak. Ovdje nema djevojke. Ovdje je ptica. Marija je djevojka. Petar je dječak. Kaša je ptica. Ivan je čovjek. Helena je žena. Ovdje je pas. Ovaj pas se zove Trezor. Ova mačka se zove Marija. Ovdje je mačka nazvana Marija.

Kaykavian - northwest Croatian (Kajkavica): Tu je dečec. Tu nema dekle. Tu je ftiček. Marica je dekla. Peter je dečec. Keša je jen ftiček. Ivek je jen čovek. Helena je jena ženska. Tu je jen cucek. Taj cucek sezove Riznica. Taj micek sezove Marek. Tu je jen micek narečen Marek.

Chakavian - southwest Croatian (Čakavica): Tutu eš klapac. Tutu nine deklyca. Tutu eš una pulyna. Mare eš una deklyca. Pere eš klapac. Kaška eš una pulyna. Yve eš uon slovyk. Yele eš una zjena. Tutu eš uon takan. Ov takan eš narecen Žbirnyk. Ota muysa sezove Mare. Tutumuysa careku Mare.

Množina (Plurals)[uredi - уреди | uredi kôd]

Template (engleski uzorak): Peter and Steve are boys. Mary and Helen are girls. Peter and Steve are brothers. Maria and Helen are sisters. There are two birds. There are three stones. There is one car. John and Peter are two men. Helen and Mary are two women. These are five dogs and three cats. There are a lot of dogs. There are few cats.

Serbian (srpski): Pero i Stevo jesu momci. Mara i Jelena su devojke. Pero i Stevo su burazi. Mara i Jelena su sestre. Ovde su dve ptice. Ovde su tri kamena. Ovde je jedno auto. Jovo i Pero su dva čoveka. Jelena i Mara su dve ženske. Ovde je pet kerova i dve mačke. Ovde je sijaset kerova. Ovde je manje mačaka.

Croatian - typic (štokavski standard): Petar i Stjepan su dječaci. Marija i Jelena su djevojke. Petar i Stjepan su braća. Marija i Jelena su sestre. Ovdje su dvije ptice. Ovdje su tri kamena. Ovdje je jedan auto. Ivan i Petar su dva čovjeka. Jelena i Marija su dvije žene. Ovdje je pet pasa i tri mačke. Ovdje je mnoštvo pasa. Ovdje je manje mačaka.

Kaykavian - northwest Croatian (Kajkavica): Peter i Štef su dečki. Marica i Helena su dekle. Peter i Štef su brati. Marica i Helena su sestre. Tu su dva ftičeka. Tu su tri kamni. Tu je jen avto. Ivek i Peter su dva čoveka. Helena i Marica su dve ženske. Tu je petero cucekof ter tri micekof. Tu je puno cucekof. Tu je menše micekof.

Chakavian - southwest Croatian (Čakavica): Pere ter Stipe esu klapci. Mare ter Yele esu deklyce. Pere ter Stipe esu bratya. Mare ter Yele esu šestre. Tutu esu due pulyni. Tutu esu trojdi koguli. Tutu esu une kari. Yve tar Pere esu dvoydi človyki. Yele ter Mare esu due zjenške. Tutu eš petorje takanih ter trojdi mujsi. Tutucuda takanih. Tutu eš menkye mujsih.

Positive & negative[uredi - уреди | uredi kôd]

Template (engleski uzorak): Mary has a brother. She doesn't have a sister. Peter doesn't have a brother. He has a bird. I have two dogs. I don't have a cat. Peter has a mother. His mother is Helen. Mary has a father. Her father is John. I am a son. You are a daughter. He is a brother. She is a sister. We are family. You are family. They are men. You are women. This boy has no mother. This boy has no father. This boy has no family.

Serbian (srpski): Mara ima brata. Ona nema sestre. Pero nema brata. On ima pticu. Ja imam dva kera. Ja nemam mačke. Pero ima mater. Njegova mati jeste Jelena. Mara ima oca. Njen otac jest Jovan. Ja sam sin. Vi ste ćerka. On je brat. Ona je sestra. Mi smo porodica. Vi ste porodica. Oni su ljudi. Vi ste ženske. Ovaj momak nema matere. Ovaj momak nema oca. Ovaj momak nema porodice.

Croatian - typic (štokavski standard): Marija ima brata. Ona nema sestru. Petar nema brata. On ima pticu. Ja imam dva psa. Ja nemam mačku. Petar ima majku. Njegova majka je Jelena. Marija ima oca. Njen otac je Ivan. Ja sam sin. Vi ste kćerka. On je brat. Ona je sestra. Mi smo obitelj. Vi ste obitelj. Oni su ljudi. Vi ste žene. Ovaj dječak nema majke. Ovaj dječak nema oca. Ovaj dječak nema obitelji.

Kaykavian - northwest Croatian (Kajkavica): Marica ima braceka. Ona nema sekice. Peter nema brata. On ima ftičeka. Ja imam dva cucka. Ja nemam miceka. Peter ima mameka. Njegva mamek je Helena. Marica ima japeka. Njezin japa je Ivek. Ja sem sinek. Vi ste kčer. On je bracek. Ona je sekica. Mi sme obitel. Vi ste obitel. Oni so ljudi. Vi ste ženske. Taj dečec nema mameka. Taj dečec nema japeka. Taj dečec nema obitel.

Chakavian - southwest Croatian (Čakavica): Mare imy brata. Una nymane šestre. Pere nymane brati. Uon imy pulytja. Jas imyn dvojdi takani. Jas nymane mujsi. Pere imy mandu. Unen mande eš Yele. Mare nymane tjaće. Une tjaće eš Yve. Jas šon šyn. Vy ešte htjera. Uon eš brat. Una eš šestra. My esmo fameya. Vy ešte fameya. Une esu yude. Vy ešte zjene. Sey hlapac nymane tjaće. Ov klapac nymane mande. Ov klapac nymane fameyu.

Boje (Colors)[uredi - уреди | uredi kôd]

Template (engleski uzorak): Peter has a lot of plates, his plates are white. This is a flower, it's yellow. This is a chair, it's red. This is a brown table. This is a cat, it has green eyes. This is a book, it's black. This is an apple, it's green. This is a train, it's blue. This is a stone, it's grey.

Serbian (srpski): Pero ima sijaset tanjira, njegovi tanjiri su beli. Ovo jeste cvet, on je žut. Ovo je stolica, ona je crvena. Ovo je mrki sto. Ovo je mačka, ona ima zelene oči. Ovo je knjiga, ona je crna. Ovo je jabuka, ona je zelena. Ovo je voz, on je plav. Ovo je kamen, on je siv.

Croatian - typic (štokavski standard): Petar ima mnogo tanjura, njegovi tanjuri su bijeli. Ovo je cvijet, on je žut. Ovo je stolac, on je crven. Ovo je smeđi stol. Ovo je mačka, ona ima zelene oči. Ovo je knjiga, ona je crna. Ovo je jabuka, ona je zelena. Ovo je vlak, on je modar. Ovo je kamen, on je siv.

Kaykavian - northwest Croatian (Kajkavica): Peter ima puno tanjurof, njegvi tanjuri su beli. Ovo je jen čvet, on je žuti. Ovo je jen stolec, on je črlen. Ovo je braun stol. Ovo je jen micek, on ima zelene oke. Ovo je jena kniga, ona je črna. Ovo je jena jabolka, ona je zelena. Ovo je jen vlak, on je plavi. Ovo je jen kamen, on je sivi.

Chakavian - southwest Croatian (Čakavica): Pere imy cuda pjatih, unen pjati esu bokane. Oto eš ćvyt, on eš zjalty. Oto eš kantrida, una eš ćavjena. Oto eš uon harjav štuol. Otomujsa, una imy zjelene oky. Otolybar, uon eš šayn. Oto eš jabalha, una eš zjelena. Oto eš ferata, una eš kukura. Otokogul, uon eš hantav.

Pitanja (Questions)[uredi - уреди | uredi kôd]

Template (engleski uzorak): Who is this? This is Peter. What is this? This is an apple. Whose apple is this? This is Peter's apple. Where is this apple? It is on the table. Why is the apple on the table? Because Peter put the apple on the table. When did he put the apple on the table? Today he put the apple on the table. What do you do today? Today we learn all languages of the world.

Serbian (srpski): Ko je taj? Ovo jest Pero. Šta je to? Ovo je jabuka. Čija je ova jabuka? To je Perina jabuka. Gde je jabuka? Ona jeste na astalu. Zašto je ona na astalu? Jer je Pero denuo jabuku na astal. Kada ju je on denuo na astal? On je danas denuo jabuku na astal. Šta vi radite danas? Mi danas učimo svetske jezike.

Croatian - typic (štokavski standard): Tko je to? To je Petar. Što je to? To je jabuka. Čija je to jabuka? To je Petrova jabuka. Gdje je jabuka? Ona je na stolu. Zašto je ona na stolu? Jer je Petar stavio jabuku na stol. Kada ju je on stavio na stol? On je danas stavio jabuku na stol. Što vi radite danas? Danas mi učimo sve svjetske jezike.

Kaykavian - northwest Croatian (Kajkavica): Gdo je to? Ovo je Peter. Kaj pa to je? To je jabolka. Čija je pa ta jabolka? To je Petrova jabolka. Gdi je jabolka? Ona je pa na stole. Zakaj je ona na stole? Ar je Peter del jabolko na stola. Kat ju je del na stola? On je denes del jabolko na stola. Kaj Vi pa denes delate? Denes mi sevučimo vse svecke jezike.

Chakavian - southwest Croatian (Čakavica): Ky eš ov? Ov eš Pere. Čatoje ? Oto eš jabalha. Čigova eš ota jabalha? Ota eš Perova jabalha. Kady eš jabalha? Una eš na stolu. Zač eš una na stolu? Aš Pere eš unu klal na stuol. Kada eš unu klal na stuol? Uon eš danaske klal jabalhu na stuol. Čato Vi delate danaske? Danaske mi seucimo šve zayki ud švyta.

Porodica (Family)[uredi - уреди | uredi kôd]

Template (engleski uzorak): This is my family. I have a father, his name is Anatoly. He is a doctor. Now he is sitting on the chair. I have a mother, her name is Helen. She is an engineer. Now she is standing near the table. I have a brother, his name is Mike. He is young. Now he is playing with his toys. I have a sister, her name is Mary. She is a student. Now she is reading a learnbook. I have a cat too, her name is Pussy. She is very young and stupid, even for a cat. Now she is jumping in the kitchen here and there. This is our family, we are together now.

Serbian (srpski): Ovo je moja porodica. Ja iman oca, njegovo je ime Anatolij. On je lekar. On sada sedi na solici. Ja iman mater, ime joj je Jelena. Ona je inženjerka. Ona sada stoji kod astala. Ja imam brata, ime mu je Nikola. On je mlađahan. Sada se igra sa igračkama. Ja imam i seju, njoj je ime Mara. Ona je studentkinja. Sada ona čita udžbenik. Ja imam takođe i mačku, njoj je ime Pusi. Ona je mlađahna i glupa čak i za mačku. Ona sada skače po kujni amo-tamo. To je naša porodica i sada smo zajedno.

Croatian - typic (štokavski standard): Ovo je moja obitelj. Ja imam oca, ime mu je Anatol. On je liječnik. On sada sjedi na stolcu. Ja imam majku, ime joj je Helena. Ona je inženjerka. Sada ona stoji kod stola. Ja imam brata, ime mu je Nikola. On je mlad. Sada se igra s igračkama. Ja imam i sestru, ime joj je Marija. Ona je studentica. Ona sada čita priručnik. Ja također imam i mačku, njezino je ime Pusi. Ona je mlada i blesava, čak i za mačku. Sada ona skače amo-tamo po kuhinji. To je naša obitelj, mi smo sada zajedno.

Kaykavian - northwest Croatian (Kajkavica): To je moja obitel. Ja imam japeka, njemu je ime Anatol. On je doktor. On seda sedi na stolce. Ja imam mameka, njoj je ime Helena. Ona je inžinir. Seda ona stoji polek stola. Ja imam braceka, ime mu je Nikica. On je mali. Seda se igra s igračkami. Ja imam i sekicu, ime joj je Marek. Ona je študent. Ona seda čita knigu. Ja imam takajše jenega miceka, ime joj je Pusika. Ona je mlajša i bedasta, takaj za jenog miceka. Seda ona skaka sim-tam f ' kuhinji. To je naša obitel, mi smo seda skupa.

Chakavian - southwest Croatian (Čakavica): Voeš moja fameja. Jas imyn tjaću, unen yme eš Anatol. Uon eš dohtur. Seda uon šidi na kantridi. Jas imyn mandu, une yme eš Yelena. Una eš inžinyr. Seda una štoy pri stolu. Jas imyn brata, unen yme eš Mikac. Uon eš mići. Seda uon sirga zi žogatuli. Jas imyn tar šestru, une yme eš Mare. Una eš študentina. Seda una štyeevnik. Jas imynće unu mujsu, une yme eš Pusi. Una eš mlaja ter benasta, ošće zaenu mujsu. Seda una škace šyn-tam va kužini. Oto eš nasa fameja, mi esmo seda žaeno.

Razgovor (Conversation)[uredi - уреди | uredi kôd]

Template (engleski uzorak): - Hello! - How are you? - I am fine! But my sister is not fine. - What's up with her? - She is ill. - What is her name? - Her name is Mary. - What is her profession? - She is an accountant. - Fine, thank you! - Good bye! - Good bye! ... Good morning! Good afternoon! Good evening! Good night! Welcome! Bye! Good bye! What is your name? My name is John. What do you like? I like to work. What do you not like? I do not like war and death.

Serbian (srpski): - Ej! - Kako si? - Dobro! Ali mojoj seji nije dobro. Šta je njoj? Bolna je. Kako se zove? Ime joj jest Mara. Šta je po zanatu? Ona je računovođa. Lepo, hvala vam. Zdravo! Zdravo! ... Dobrojutro! Dobar dan! Dobroveče! Lakunoć! Dobrodošo! Zdravo! Kako se zoveš? Ime mi je Jovan. Šta oćeš? Oću raditi. Šta nevoliš? Nevolim rat ni smrt.

Croatian - typic (štokavski standard): - Hej! - Kako si? - Dobro! Ali moja sestra nije dobro. Što joj je? Bolesna je. Kako joj je ime? Zove se Marija. Što je po zanimanju? Ona je računovođa. Lijepo, hvala vam. Zbogom! Zbogom! ... Dobro jutro! Dobar dan! Dobar večer! Laku noć! Dobro došli! Bog! Zbogom! Kako se zovete? Ime mi je Ivan. Što želite? Želim raditi. Što ne volite? Ne volim rat ni smrt.

Kaykavian - northwest Croatian (Kajkavica): - Halo! - Kaksi kaj? - Sem dober. Al mojoj sestri ni dobro. Kaj pa je njoj? Ona je betna. Kak se zove? Ime joj je Marica. Kaj je po struki? Ona je knigovodja. Fala lepa. Bok! Bok! ... Dobro jutro! Dober den! Dobra večer! Lehka noč! Dobro prihajajte! Bok! Bok-bok! Kak Vam je ime? Zovem se Ivek. Kaj bute šteli? Štel bi delati. Kaj nebi šteli? Nebi štel vojnu ni hmert.

Chakavian - northwest Croatian (Čakavica): - Elaa! - Časica? - Šon dobro! Ma moja šestra nine dobro. Ča eš unoj? Una marhuja. Kako sezove? Una sereće Mare. Ka eš unoj meštrya? Una eš kasirica. Bjen, falavan! Adyo! Adyo! ... Bon švitaj! Dobri dan! Dobra vicer! Lakhanoc! Ste prišli! Adyo! Pojte z'Bogun! Kako sezov? Serećen Yve. Čabiš radimel? Delat bin utel. Ča neb utel? Nebin utel gveru nine vamrit.

Očenaš (Paternoster)[uredi - уреди | uredi kôd]

Template (engleski uzorak): Our Father in heaven, Hallowed be your name, Your kingdom come, Your will be done, On earth as in heaven. Give us today our daily bread. Forgive us our sins as we forgive those who sin against us. Save us from the time of trial, And deliver us from evil. [For the kingdom, the power, and the glory are yours, Now and forever. Amen.

Serbian (srpski): Oče naš, koji si na nebesima, da se sveti ime Tvoje, da dođe carstvo Tvoje, da bude volja Tvoja i na zemlji kao na nebu. Hleb naš potrebni daj nam danas i oprosti nam dugove naše kao šta i mi opraštamo dužnicima svojijem. I ne navedi nas u napast, no izbavi nas oda zla. Jer Tvoje je carstvo, i sila i slava vavek. Amin.

Croatian - typic (štokavskin standard): Oče naš, koji jesi na nebesima, sveti se ime tvoje, dođi kraljevstvo tvoje, budi volja tvoja kako na nebu tako i na zemlji. Kruh naš svagdanji daj nam danas i oprosti nam grijehe naše, kako i mi opraštamo dužnicima našim. Ne dovedi nas u napast, nego oslobodi nas od sveg zla. Na sve vijeke vjekova, Amen.

Kaykavian - northwest Croatian (Kajkavica): Japa naš kteri si f'nebesih nek sesvete ime Tvoje, nek prihaja cesarstvo Tvoje, nek bu volya Tvoja kakti na nebe tak pa na zemle. Kruhek naš sakdajni nam daj denes ter odpuščaj nam dugi naše, kakti mi odpuščamo dužnikom našim ter naj nas fpelati vu skušnje, nek nas zbavi od sekih hudobah. F'se veki vekof, Amen.

Chakavian - southwest Croatian (Čakavica - glagoljaški): Ela-tjaće ky vaneh nebah, senaj elamy urudba tvoja, naj ariva una carmada tvoja ter najbi utemba tvoja koti va nebahće vaneh tlah. Ov noas pohlib sejdni najdas nami danaske tarnaj laškas nami une darzi nase koti mi laškamo darznikon nasin, ošće najne pej noas vane uocani, lehnaj bukšas noas ud seyh hudobih. Vašve vikoj vikov, Amen.

Biblija: Kula babilonska (Bible: Babel Tower)[uredi - уреди | uredi kôd]

Template (engleski uzorak): Now the entire earth was of one language and uniform words. And it came to pass when they traveled from the east, that they found a valley in the land of Shinar and settled there. And they said to one another, "Come, let us make bricks and fire them thoroughly"; so the bricks were to them for stones, and the clay was to them for mortar. And they said, "Come, let us build ourselves a city and a tower with its top in the heavens, and let us make ourselves a name, lest we be scattered upon the face of the entire earth". And the Lord descended to see the city and the tower that the sons of man had built. And The LORD said, "Lo! [they are] one people, and they all have one language, and this is what they have commenced to do. Now, will it not be withheld from them, all that they have planned to do? Come, let us descend and confuse their language, so that one will not understand the language of his companion". And the Lord scattered them from there upon the face of the entire earth, and they ceased building the city. Therefore, He named it Babel, for there the Lord confused the language of the entire earth, and from there the Lord scattered them upon the face of the entire earth.

Serbian (srpski): Nekada na čitavom svetu beše jedan jezik sa istim rečima. I dok oni putovaše sa istoka, dođoše u dolinu zemlje Šinear i onde se nastaniše. Onda rekoše jedan drugom: "Ajde da uradimo cigle i da ih ispečemo", te su im ove opeke poslužile namesto kamenja, a ilovača ko žbuka. Onda rekoše: "Ajdemo da sebi izgradimo šeher i u njemu kulu doneba, te da sebi nadenemo ime, da se ne rasturimo po svetu". I onda Gospod sađe da vidi ovaj šeher i kulu koju gradiše ljudski sinovi. I reče Gospod: "Viđe, oni jesu jedan narod sa istim jezikom, te oni to počeše graditi. Ipak, dali bi valjalo zaprečiti sve to šta nameravaju uraditi? Ajde da sađemo i pošemerimo im jezik, te jedni više neće da razumeju govor svojih saradnika". I tako ih Gospod rasturi širom sveta, te oni prestadoše zidati grad. Stoga ga On nazva Vavilon jer je onde pošemerio jezike čitavog sveta, i odande ih je Svevišnji rasturio širom sveta.

Croatian - typic (štokavski standard): Nekoć na cijelom svijetu bijaše jedan jezik s istim riječima. I dok oni putovahu od istoka, dodjoše u dolinu zemlje Šinar i ondje se naseliše. Onda rekoše jedan drugomu "Hajdemo učiniti ciglje i da ih prepečemo", pa su im te opeke poslužile umjesto kamenja, a glina kao žbuka. Onda rekoše: "Hajdemo sebi izgraditi velegrad i u njemu kulu do nebesa, pa da si dadnemo ime, da se ne raspršimo po svijetu". I tada Svevišnji sidje vidjeti taj grad i kulu koju su zidali ljudski sinovi. I reče Svevišnji: "Vidi, oni su jedan narod s istim jezikom, i oni to počehu zidati. Ipak, ne bi li trebalo spriječiti sve to što su nakanili načiniti? Hajdemo sići dolje i pobrkajmo im jezik, pa jedni ne će više razumjeti govor svojih saučesnika". I tako njih Svevišnji rasprši odatle diljem svijeta, pa oni prestaše zidati velegrad. Zato ga On nazva Babilon, jer je ondje pobrkao jezike cijelog svijeta, i odatle ih je Svevišnji raspršio diljem svijeta.

Kaykavian - northwest Croatian (Kajkavica): Jedn je na celom svetu bila jena špreha z'istim rečima. I poklem su oni putovali od zehoda, su prihajali do jene doline vu zemli Šinar i tam su se naselili. Ondak su rekli jeni drogima: "Bumo si zdelali cigle i bumo njih spekli", pak su njim te cigle rabile namesto kamena, a ilovec kakti malter. Ondak si veliju: "Bumo sebi zdelali jenoga velkega grada i vu njem turanj do nebesih, pak bumo si zeli imena dok se ne razbimo po svetu". I ondak Sevni zide dol za videt tega grada i turanj kteri su delali ljudski sini. Ondak je Sevni rekel: "Pogl, oni su jen narod z'istom šprehom i oni su to začeli delati. Ampak bi trebalo sprečiti se kaj bi šteli zdelati? Bumo zišli dol i bumo jim zbantuvali jezika, pak jeni drogima več ne buju razmeli kaj veliju". I tak jih je Sevni odtud raztepel diljem sveta, ter su oni prestali delati tega grada. Zato ga je On nazval Babilon, ar im je tam zbantuval šprehe od celoga sveta i od tam je njih Sevni raztepel diljem sveta.

Chakavian - southwest Croatian (Čakavica): Va sionvik biše na oven švytu edyn gan zi sejnymi bešedami. Poklen une esu vjažali ud zihoda, esu prišli vanu pjanuru ud žemje Sionkukur, tar undi esuse napućili. Ontrat esu pravili jeni drugimi "Homo udelat matuni i uneh zip", ter une esu rabile unen namti koguli. Ontrat ganaju: "Homo šebi udelat uri tar vaneh uon veli turan ud nebah, tar bimo si zeli urudbu prya leh se razidemo va švytu". Ontrat Sevna zide za vidit ote uri ter turan kega esu delali juški šini. Ter veli Sevna: "Poglej, uny esu jeny naracyun zis sejnimi bešedami ter uny esu zaćali oto udelat. Magari, aš nebi rabilo impaćat une kesu namirali udelat? Ala, homo ziti zdolu ter temo smutit unen gan, tar jeni druge netene ražumit". Ter tako uneh Sevna raztepe va sion švyt, ter une esu preštali delat ote uri. Perke ote uri Uon eš nominal koti Babilon, aš undi eš unen šmutil zayki ud seuneg švita, ter ud undi Sevna uneh eš raztepel va sion švyt.