Izvorni kod stranice Crnogorski jezik

{{Infokutija jezik
|ime=Crnogorski
|porodicaboja=Indoevropski
|države={{flagcountry|CG}}<br />{{flag|Srbija}} ([[Vojvodina]])
|region=[[Jugoistočna Evropa]] ili [[Zapadni Balkan]]
|govornici =oko 229.251 ljudi; oko 37% stanovnika Crne Gore ([[2011]])
|fam1= [[Indoevropski jezici|Indoevropski]]
|fam2= [[Balto-slovenski jezici|Baltoslovenski]]
|fam3= [[Slovenski jezici|Slovenski]]
|fam4= [[Južnoslovenski jezici|Južnoslovenski]]
|fam5= Zapadni
|fam6= [[Srpskohrvatski]]
|fam7= 
|nacija={{flag|Crna Gora}}
|agencija=države
|iso2=cnr<ref>[https://www.loc.gov/standards/iso639-2/php/code_changes.php ISO 639-2 Registration Authority]</ref>
|iso3=cnr
|lc1=|ll1=none
|ld1=<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=srp Ethnologue identifies it as an alternate name of Serbian. &#91;Ethnologue ga identificira kao alternativan oblik srpskog&#93;]</ref><!--according to http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=srp CODE HAS NOW BEEN APPROVED, BUT ETHNOLOGUE HAD NOT CREATED A PAGE YET AS OF 5 JAN 2018 -->
}}
{{shhsjezici}}

[[Datoteka:Europe-Montenegro.svg|thumb|300px|Područje na kojem se govori [[Crna Gora|crnogorska]] [[Varijanta (lingvistika)|varijanta]] [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]]]]

'''Crnogorski''', naziv za [[Varijanta (lingvistika)|standardnu varijantu]] [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga jezika]]<ref>{{cite book |last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |editor-last=Ostojić |editor-first=Branislav |title=Jezička situacija u Crnoj Gori – norma i standardizacija: radovi sa međunarodnog naučnog skupa, Podgorica 24.-25.5.2007 |publisher=Crnogorska akademija nauka i umjetnosti |pages=35–47 |chapter=Crnogorska standardna varijanta policentričnog standardnog jezika |chapterurl=http://bib.irb.hr/datoteka/430408.CRNOGORSKA_STANDARDNA_VARIJANTA.PDF |deadurl=no |location=Podgorica |year=2008 |isbn=978-86-7215-207-4 |oclc=318462699 |ssrn=3434494 |id={{CROSBI|430408}}. {{S2CID|232539465}} |archivedate=2012-08-04 |archiveurl=https://www.webcitation.org/69f5qFPvV?url=http://bib.irb.hr/datoteka/430408.CRNOGORSKA_STANDARDNA_VARIJANTA.PDF |accessdate=5. 9. 2021}}</ref><ref>{{cite book |last=Bunčić |first=Daniel |editor1-last=Kempgen |editor1-first=Sebastian, ur. |title=Deutsche Beiträge zum 14. Internationalen Slavistenkongress, Ohrid, 2008 |series=Welt der Slaven |publisher=Otto Sagner |page=93 |language=njemački |chapter=Die (Re-)Nationalisierung der serbokroatischen Standards |trans_chapter=(Re)nacionaliziranje srpskohrvatskog standarda |location=München |year=2008 |oclc=238795822}}</ref> koja se koristi u [[Crna Gora|Crnoj Gori]].

== Pisma ==
U Crnoj Gori Ustavom je definisana ravnopravna upotreba [[ćirilica|ćirilice]] i [[latinica|latinice]]. Tri dnevne novine, ''Pobjeda'', ''Dnevne novine'' i ''Vijesti'', tiskaju se na latinici, a ''Dan'' na ćirilici. Jedina dva politička nedeljnika, ''Monitor'' i ''Revija D'', štampaju se na latinici.

Nacionalna televizija, ''Javni servis Televizija Crne Gore'', sve tekstualne segmente programa (logo, reklame, najave) ispisuje na latinici, kao i gotovo sve druge veće i lokalne TV stanice (''TV IN, TV Atlas, TV MBC, TV Montena, TV Vijesti,'' itd.)<ref>[http://www.rtcg.me/ Javni servis Televizija Crne Gore]</ref>.

U internetskom prometu, ima i ćirilice i latinice. Sajt [[Vlada Crne Gore|Vlade Crne Gore]] je i na ćirilici i latinici.

Uz pomoć hrvatskih lingvista<ref name="DJ2023">{{cite web|last=Jović |first=Dejan |date=2023-05-04 |title=Crna Gora od raspada Jugoslavije do pada Mila Đukanovića |url=https://www.vijesti.me/kolumne/655104/crna-gora-od-raspada-jugoslavije-do-pada-mila-djukanovica-da-li-je-nesto-moglo-drugacije |publisher=''[[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]'' |deadurl=no |location=Podgorica |issn=1450-6181 |accessdate=2023-05-06}}</ref> u crnogorski pravopis uvedena su 2009. godine dva nova slova, ''ś'' i ''ź'' koja bi zamjenila ''sj'' i ''zj'', pa abeceda i azbuka izledaju ovako:

{| class="wikitable" style="text-align: center;"
|+ latinični slovored
! latinica
| A
| B
| C
| Č
| Ć
| D
| ǅ
| Đ
| E
| F
| G
| H
| I
| J
| K
| L
| ǈ
| M
| N
| ǋ
| O
| P
| R
| S
| Š
| style="background-color: #eee;" | '''Ś'''
| T
| U
| V
| Z
| Ž
| style="background-color: #eee;" | '''Ź'''
|-
! ćirilica
| А
| Б
| Ц
| Ч
| Ћ
| Д
| Џ
| Ђ
| Е
| Ф
| Г
| Х
| И
| Ј
| К
| Л
| Љ
| М
| Н
| Њ
| О
| П
| Р
| С
| Ш
| style="background-color: #eee;" | '''С́'''
| Т
| У
| В
| З
| Ж
| style="background-color: #eee;" | '''З́'''
|}

{| class="wikitable" style="text-align: center;"
|+ ćirilični slovored
! ćirilica
| А
| Б
| В
| Г
| Д
| Ђ
| Е
| Ж
| З
| style="background-color: #eee;" | '''З́'''
| И
| Ј
| К
| Л
| Љ
| М
| Н
| Њ
| О
| П
| Р
| С
| style="background-color: #eee;" | '''С́'''
| Т
| Ћ
| У
| Ф
| Х
| Ц
| Ч
| Џ
| Ш
|-
! latinica
| A
| B
| V
| G
| D
| Đ
| E
| Ž
| Z
| style="background-color: #eee;" | '''Ź'''
| I
| J
| K
| L
| ǈ
| M
| N
| ǋ
| O
| P
| R
| S
| style="background-color: #eee;" | '''Ś'''
| T
| Ć
| U
| F
| H
| C
| Č
| ǅ
| Š
|}

[[Skupština Crne Gore]], državna institucija koja je nove digrafe uvela u službenu upotrebu i većinom bila jedina koja ih je koristila, od rane 2017. godine više ih ne koristi u svojim dokumentima. Prema saznanjima novinara Duška Vukovića, ova slova u neslužbenoj upotrebi uopšte nisu zaživjela.<ref>{{cite web |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-crnogorski-jezik/28275483.html |title=Crnogorski se govori i bez ś |quote=Slova ś i ź odnedavno ne koristi ni Skupština Crne Gore, prva i jedina državna institucija koja ih je nakon reforme crnogorskog jezika koristila u zvaničnoj komunikaciji. |date=2. februara 2017 |access-date=29. oktobra 2022 |publisher=[[Radio Slobodna Evropa]] |first=Lela |last=Šćepanović}}</ref>

== Posebnosti crnogorske varijante ==

Glavne posebnosti crnogorske varijante su:
* Jotovanje ''d'' i ''j'' daje i ''đevojka, niđe, poneđeljak, ovđe, đed.''
* Analogija postoji i kod ''c'' i ''j'' koji se spajaju u ''ć'': ''ćepanica, šćeti, ćelokupni''.
* Ima primjera hiperijekavice: ''nijesam'', ''tijeh'', ''ovijeh'', ''ovijema'', ''tijema''.
* Umjesto lokativa koristi se ponekad akuzativ: ''Živi u grad, Ćera đecu po ulicu, Voda u krš.''
* Lične zamjenice ''ja, ti, sebe'' u genitivu, dativu, akuzativu i vokativu ponekad imaju nastavak ''e'': ''Daj mene tu knjigu'' ili ''Tebe ću vrnuti oni dug''.
* U nekim govorima se koristi meko ''ś'', meko ''ź'' i meko ''з'': ''зavala, зera, зanovijetati, biзin, зinзula, зamantati, bronзin'', ''śekira, śutra, śever, śeme, ośetiti, śediti, śekirati, Śata'' (nadimak), ''źevati, źenica, iźutra, iźede, źapiti, iźelica, koźetina, Źaga'' (nadimak).

[[Danska|Danski]] [[slavistika|slavist]] Per Jacobsen kaže {{izdvojeni citat|iznenađuje upravo tvrdnja da su '''ś''' i '''ź''' posebni crnogorski [[fonem]]i kad se zna da su prisutni u velikom dijelu [[Istočna Hercegovina|istočnohercegovačkih]] govora (...). Ne radi se o posebnim fonemima "crnogorskog jezika", već predstavljaju zajedničku glasovnu crtu istočnohercegovačkih govora kojima pripada i polovina govornog područja Crne Gore. A pored toga jasno je da '''ś''' i '''ź''' nisu funkcionalne jedinice, nego kombinatorske varijante fonema '''s''' odnosno '''z''' jer se pojavljuju samo u vezi sa fonemima /'''j'''/, /'''lj'''/ i /'''nj'''/.<ref>{{cite book|last=Jakobsen |first=Per |editor1-last=Ostojić |editor1-first=Branislav |title=Jezička situacija u Crnoj Gori – norma i standardizacija |publisher=Crnogorska akademija nauka i umjetnosti |page=30 |chapter=O strukturno-lingvističkim konstantama srpskohrvatskog jezika |location=Podgorica |year=2008 |isbn=978-86-7215-207-4}} </small>.</ref>|iz zbornika ''Jezička situacija u Crnoj Gori – norma i standardizacija''}}

== Kodifikacija ==
Vlada Crne Gore osnovala je u siječnju [[2008.]] godine ''Savjet za standardizaciju crnogorskoga jezika'' u cilju izrade crnogorskog pravopisa, gramatike i rječnika. Ovi dokumenti će, poslije verificiranja, postati sastavni dio prosvjetnog programa u Crnoj Gori.

Članovi su ''Savjeta za kodifikaciju crnogorskog jezika'': književnik i predsjednik Matice crnogorske Branko Banjević, dr. Rajka Glušica (Filozofski fakultet u [[Nikšić]]u), književni kritičar Milorad Stojović, književnik i akademik Mirko Kovač, književnik i akademik Mladen Lompar, književni kritičar Rajko Cerović, književnik i akademik [[Čedo Vuković]], književnik i akademik Zuvdija Hodžić, dr. [[Milenko A. Perović|Milenko Perović]] (Filozofski fakultet u [[Novi Sad|Novom Sadu]]), dr. Zorica Radulović (Filozofski fakultet u Nikšiću), dr. Tatjana Bečanović (Filozofski fakultet u Nikšiću), dr. Igor Lakić (dekan Instituta za strane jezike u [[Podgorica|Podgorici]]) i dr. Adnan Čirgić (Filozofski fakultet u Nikšiću)

Montenegristica [[Rajka Glušica]] upozorava na [[Nacionalizam|nacionalističko]] pozicioniranje Vlade Crne Gore i podupiranje onih lingvista koji zastupaju crnogorski nacionalizam: {{izdvojeni citat|Lingvisti bi kao predstavnici nauke morali ukazivati na zastranjenost politike na jezičkom planu nastale zbog nacionalističkih ciljeva i na posljedice koje ta politika ima u obrazovanju i kulturi. Međutim, da to nije nimalo laka pozicija svjedoči i podatak da oni koji to čine u Crnoj Gori, a i u drugim sredinama, proglašavaju se državnim neprijateljima i izdajnicima nacionalnih interesa.<ref>{{cite journal |author=Glušica, Rajka |title=O nacionalizmu u jeziku |journal=Riječ |volume=5 |page=189 |year=2011 |issn=0354-6039 |url=http://www.ff.ac.me/dokumenta2/RIJEC%205%20prelom%2019%204.pdf |archivedate=2012-07-12 |deadurl=yes |archiveurl=https://www.webcitation.org/696SjZkEv?url=http://www.snjezana-kordic.de/Glusica_Rijec.PDF |accessdate=3. 2. 2017}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160107225459/http://vbcg.vbcg.me/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=cobib&rid=5290253 |date=2016-01-07 }}.</ref>|iz crnogorskog filološkog časopisa ''Riječ''}}

== Kronologija službenog imenovanja jezika ==
Kroz 20. stoljeće postojalo je ukupno pet crnogorskih ustava. Ustavom iz 1992. prvi je put u povijesti uveden ''srpski jezik ijekavskoga izgovora''. Crna Gora tada je bila postala članicom [[SRJ]].

[[Ustav Knjaževine Crne Gore]] iz 1905. uopće ne normira koji je jezik službeni. No, u crnogorskom ''Zakonu o narodnijem školama'' od 1907. (prerađen 1911. godine) piše u članku 1. sljedeće: "Zadatak je narodnijema školama,da vaspitavaju djecu u narodnom i religijskom duhu i da ih spremaju za građanski život a naročito da šire prosvjetu i sprsku pismenost u narodu", te da se pohađa srpska škola a predmeti su srpski jezik i povijest.

U Ustavu Narodne Republike Crne Gore iz [[1946]]. ne imenuje se službeni jezik, no u njegovom članku 113. navodi se kako se "[[sud]]ski postupak vodi na srpskom jeziku".

Novosadski dogovor od 10. prosinca 1954. precizirao je u članku 1. sljedeće: ''"Narodni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca jedan je jezik. Stoga je i književni jezik koji se razvio na njegovoj osnovi oko dva glavna središta, Beograda i Zagreba, jedinstven, sa dva izgovora, ijekavskim i ekavskim"''. Ovaj je zaključak dostavljen i Skupštini NR Crne Gore.

Crnogorski ustavi iz 1963. i 1974. spominju da je u Socijalističkoj Republici Crnoj Gori [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] službeni jezik.

Vlada Crne Gore 2003. u školske je programe uvela ''maternji jezik'' koji se definira kao "crnogorski, srpski, bošnjački odnosno hrvatski jezik". Od školske 2011/12. je dogovorom vlasti i opozicije odlučeno da naziv nastavnog programa bude ''crnogorski - srpski, bosanski i hrvatski jezik''.

== Izjašnjavanje stanovništva Crne Gore o jeziku ==
Prilikom popisa 2011. stanovništvo se prema jeziku očitovalo ovako:
* crnogorski: 229.251 (''37%'')
* [[Srpski jezik|srpski]]: 265.895 (''40.38%'')
* [[Bosanski jezik|bosanski]]: 33.077 (''5,33%'')
* [[Albanski jezik|albanski]]: 32.671 (''5.27%'')
* [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]: 12.559 (''2.03%'')
* [[Romski jezik|romski]]: 5.169 (''0.83%'')
* [[Bošnjački jezik|bošnjački]]: 3.662 (''0.59%'')
* [[Hrvatski jezik|hrvatski]]: 2.791 (''0.45%'')

== Povezano ==

{{multicol}}
* [[gramatika srpskohrvatskog jezika]]
* [[fonologija srpskohrvatskog jezika]]
* [[pravopis srpskohrvatskog jezika]]
* [[historija srpskohrvatskog jezika]]
* [[Bečki književni dogovor]]
* [[Novosadski dogovor]]
* ''[[Deklaracija o zajedničkom jeziku]]'' (2017.)
* [[štokavski]]
{{multicol-break}}
* [[serbokroatistika]]
* [[južnoslavenski jezici]]
* [[naziv srpskohrvatskog jezika]]
* [[usporedba srpskohrvatskih standardnih varijeteta|usporedba srpskohrvatskih standardnih varijanti]]
* [[srpski|srpska varijanta]]
* [[hrvatski|hrvatska varijanta]]
* [[bosanski|bosanska varijanta]]
{{multicol-end}}

== Izvori ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{cite journal|url=https://hrcak.srce.hr/286931 |title=Vernakulari država i diskursi nacija: rasprava povodom knjige Rajke Glušice Crnogorski jezik i nacionalizam |journal=[[Tragovi: časopis za srpske i hrvatske teme]] |volume=5 |issue=2 |first=Milorad |last=Pupovac |author-link=Milorad Pupovac |publisher=[[Srpsko narodno vijeće]] & [[Arhiv Srba u Hrvatskoj]] |format= |pages=175-221 |date=2022 |access-date=}}

{{Commonscat|Montenegrin language}}
{{Slavenski jezici}}

[[Kategorija:Srpskohrvatski jezik]]
[[Kategorija:Crnogorski jezik]]
[[Kategorija:Crnogorska kultura]]
[[Kategorija:Historija Južnih Slavena]]