Razgovor:Crnogorski jezik
| Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Crnogorski jezik. | |||
|---|---|---|---|
| |||
(bez naslova)[uredi kod]
Dragi Wikipedijanci, veoma mi je deplasirano da na ovaj način komentarišem članak, ali moram. Pokušaj pojedinaca da deluju "politički" asocirao me je na pred-Miloševićko mračno doba u kome sam izgubio desetak ne nadoknadivih godina života. Ako vam je stalo da se vaša deca stide da govore svojim maternjim jezikom, zato što Vi niste hteli ili bili u stanju da im saopštite svoje korene, poreklo i jezik kojim govorite. Pokušajte ponekad da shvatite da jedino što će posle vas ostati je sećanje na vas. Mislim da svi želite lepa sećanja na Vas. Pozdrav svim Wikipedijancima. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je korisnik 194.79.41.20 (razgovor • doprinosi) 16:18, 25. augusta 2007.
Neutralnost[uredi kod]
Koliko znam, crnogorski još nije zvaničan jezik jer nije usvojen ustav. --BokicaK 06:36, 26 avgust-коловоз 2007 (CEST)
Sve sam video u životu, i da se braća tuku oko nasledstva, ali nisam video da ljudi komentarišu stvari sa kojima nisu imali dodira. Pisac članka je učestvovao na sednicama vlade Crne Gore i redovno čitao sva saopštenja. Da li je boravio kao akreditovani novinar ili kao turista tamo u zadnjih dve godine, pa je svestan i informisan o čemu piše. Pozdrav svim Wikipedijancima. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je korisnik 194.79.41.20 (razgovor • doprinosi) 16:38, 28. augusta 2007.
--- Zdrava pamet ---[uredi kod]
Molio bih lingviste ostalih južnoslavenskih jezika da mi pomognu u razlikovanju jezika, tako što će upravo ovaj tekst (koji pišem na srpskom jeziku) prevesti na: - crnogorski - hrvatski - bošnjački Sa zahvalnošću i velikom radoznalošću očekujem prevode!
P.S. Nijedna vlada ne može izmisliti pa oktroirati jezik samo zato što joj treba još i to pa da banana-država stvarno i liči na državu. Iako žive u različitim državama, niti jednom Austrijancu niti Švajcarcu ne pada na pamet da Nemački jezik proglašava Austrijskim ili Švajcarskim. Uostalom, kao ni Amerikacima ni Australijancima sa Engleskim. Samo Balkanci, koji ionako sve bolje znaju, imaju taj talenat ;) — Prethodni nepotpisani komentar napisao je korisnik 77.186.1.33 (razgovor • doprinosi) 13:40, 11. juna 2008.
Članakk[uredi kod]
Svaka od tema na Vikipediji može biti "kontroverzna", zar ne? Članak je reverenciran, od oktobra (listopada) 2007. (novi Ustav Crne Gor) crnogorski jezik u Crnoj Gori je - službeni. Da li se to nekom dopada ili ne - to je njegova stvar. --Markus cg1 14:00, 21 studeni-новембар 2008 (CET)
Pristrasnost[uredi kod]
Deo kroz povijest bi trebalo spojiti sa Kronologijom službenog imenovanja jezika jer su u prvom data samo misljenja koja bi tvrde da je crnogorski jezik postojao i ranije (koji usput nisu ziveli u Crnoj Gori), dok su cinjenice o jeziku koje su iznosili pisci zakona i ustava Crne Gore sklonjene pred kraj clanka. --BokicaK 09:30, 29 studeni-новембар 2008 (CET)
To nijesu razlozi da se opovrgava tačnost iznijetih činjenica. --Markus cg1 10:22, 29 studeni-новембар 2008 (CET)
To jesu razlozi da se ospori objektivnost. I još uvek se ne zna šta će biti crnogorski jezik, tako da je besmisleno pisati da je materinski. --BokicaK 16:26, 29 studeni-новембар 2008 (CET)
1. Referencirani su zvanični podaci da jezik jeste i službeni i maternji (materinski);
2. Navedeno je da je Vlada Crne Gore oformila Savjet za standardizaciju i kodifikaciju crnogorskog jezika, naveden je i njegov sastav i zadaci
--Markus cg1 22:44, 29 studeni-новембар 2008 (CET)
Heh, pa ne mora da znači da je tačno, ako je referencirano. On jeste službeni po ustavu, ali on još ne postoji, nema gramatike, nema pravopisa, ne zna se koliko ima slova, time ne može biti materinski. Vlada Crne Gore (koja je donela taj Ustav), mediji, pa i ljudi još uvek pričaju standardnim srpskim/srpskohrvatskim. --BokicaK 08:00, 30 studeni-новембар 2008 (CET)
"Ha,ha,ha"... nije dokaz bilo čega već vandalizovanje, Vlada ne donosi Ustav, s/h je bio služebeni do 1992. što je navedeno u članku, navedena referenca da je jezik i maternji (po službenim rezultatima popisa - Monstat) i službeni (po najvišem pravnom aktu - Ustavu). Da li ima još nešto nejasno?
--Markus cg1 10:44, 30 studeni-новембар 2008 (CET)
Da li je razumeš da on još uvek ne postoji, postoji samo na papiru. Koliko slova ima alfabet budućeg crnogorskog jezika? --BokicaK 12:39, 30 studeni-новембар 2008 (CET)
Činjenice su u članku.
--Markus cg1 13:23, 30 studeni-новембар 2008 (CET)
Citaj između redova. Nađi mi neki vladin sajt ili sajt nekih novina sa tim slovima. --BokicaK 13:59, 30 studeni-новембар 2008 (CET)
Čitati kako je napisano.
--Markus cg1 14:09, 30 studeni-новембар 2008 (CET)
Preusmjerenje: crnogorski jezik > crnogorski[uredi kod]
Edgar Allan Poe ili OC Ripper, možete li obrnuti preusmjerenje tako da naslov bude u skladu s lemom? Budući da predmet karakterizira određena sociolingvistička problematika, predlažem da se u naslovu kao neutralno rješenje izostavi »jezik«. U tekstu članka, koji ionako zahtijeva temeljito preuređenje, lako se može čitava stvar elaborirati. --Conquistador (razgovor) 03:54, 10. marta 2017. (CET)
- Budući da se ne radi o jeziku nego o varijanti srpskohrvatskog jezika, pozdravljam smjer u kojem ide prijedlog Conquistadora za izbacivanjem riječi "jezik" u naslovu "Crnogorski jezik", (kao i u naslovima Srpski j., Hrv. j. i Bos. j.). Međutim, to nije dovoljno da bismo potpuno riješili problem i izbjegli da i dalje imamo kontradikciju u naslovu koji je dosad bio lingvistički neodrživ, ali izbacivanjem druge riječi i dalje ostaje problematičan i dvosmislen. Jedini znanstveno ispravan naslov članka bio bi "Crnogorska varijanta srpskohrvatskog jezika" (i analogno tome i naslovi članaka o preostale tri varijante). Naime, ne može se srpskohrvatski sastojati od nekoliko jezika, nego samo od nekoliko varijanti. Kao što je slučaj i s engleskim jezikom koji se ne sastoji od britanskog, američkog, australskog itd. jezika, nego od britanske, američke, australske itd. varijante engleskog jezika. Detaljnije je problematika objašnjena u članku Policentrični standardni jezik.
- Postoji i par problema u uvodnoj rečenici članka ako se u njoj kaže da je crnogorski jedan od naziva koji se u Crnoj Gori koristi za srpskohrvatski jezik. Naime, izraz "crnogorski" ne obuhvaća cjelinu jezika koju obuhvaća izraz "srpskohrvatski jezik", nego samo jednu od četiri srpskohrvatske varijante. I dodane reference na uvodnu rečenicu ustvari ne potvrđuju ispravnost tvrdnje koju tematiziram, pa je zato bolje vratiti rečenicu koja je godinama stajala.
- Drugi problem koji se pojavio u uvodnoj rečenici je izraz "varijetet" umjesto izraza "varijanta". Neosporno je da je na srpskohrvatskom govornom području danas daleko prošireniji izraz "varijanta" i da je to tako već više od pola stoljeća. Ljudevit Jonke je u časopisu Jezik 16/5, str. 131 u članku "Osnovni pojmovi o jeziku Hrvata i Srba" pominjući jezične razlike napisao: „Sve su to razlike koje je lingvistički najadekvatnije označiti u cjelini kao varijante književnog jezika. Tim imenom, koje sam upotrijebio u štampi prvi put već 1960. a u predavanjima već 1950, označujemo nedvosmisleno da govorimo i pišemo jednim jezikom, ali ne jedinstvenim. Ta dva tipa jezika koji su se razvili ’oko dva glavna središta, Beograda i Zagreba’ odnose se jedan prema drugome u lingvističkom smislu kao varijante. Taj naziv ima u sebi mnogo smisla jer govori o dvojakosti jednoga jezika“. I u Srbiji je njihova najpoznatija lingvistica Milka Ivić također redovito počela koristiti termin "varijanta". Od njih se taj izraz proširio u sve druge publikacije o toj problematici na srpskohrvatskom govornom području, a tako je i danas. Evo još nekoliko primjera hrvatskih akademika: Dalibor Brozović (1988: 102) piše: „Kao i u drugim slučajevima kada se jednim stand. jezikom služi više nacija (njemački, nizozemski, engleski, francuski, španjolski, portugalski stand. jezik), stand. hs. j. nije jedinstven. Realizacijski oblici takvih standardnih jezika nazivaju se u lingvistici (prvenstveno u sociolingvistici) varijantama standardnog jezika“. Dugogodišnji predsjednik HAZU Milan Moguš također piše (1991: 59) da „stoji tvrdnja da hrvatski ili srpski jezik nije jedinstven nego viševarijantan. Varijanta jednog standardnog jezika i jest način njegova postojanja i funkcioniranja na temelju posebnih uvjeta standardizacije unutar povijesno izraslog kolektiva koji se uz druge takve kolektive služi istim standardnim jezikom“. I Stjepan Babić (2001: 269) naglašava kako „valja odmah reći da sam i ja jedan od onih koji drže da varijante postoje“. Promjenom u "varijetet" reklo bi se da to nije isto ono što cijelo vrijeme označava termin "varijanta". Međutim, mi trebamo baš isto značenje jer i danas se radi o varijantama koje su postojale i čitavo 20. stoljeće.
- Drugi semantički problem je što "varijetet" može biti i dijalekt i žargon i sleng i standardna varijanta, dakle radi se o širem pojmu. Dok varijanta kod nas znači samo standardnu varijantu, odnosno nacionalnu varijantu, a upravo takvo značenje nama treba da bismo izrazili ono o čemu govorimo. Zato mislim da bi bilo dobro da na sh-wp ne zamjenjujemo termin varijanta s varijetetom.--Argo (razgovor) 10:25, 10 mart 2017 (CET)