Chapacuran

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Chapakura

Chapacuran (Chapacura-Wanham), porodica južnoameričkih indijanskih jezika raširena u zapadnom Brazilu i susjednoj Boliviji. Jezično se smatraju dijelom Velike porodice Macro-Arawakan (macro-arahuacanas). Obuhvaća 5 jezika: itene [ite], nepoznat broj govornika, Bolivija; kabixí [xbx], 100 (1986 SIL), Brazil; oro win [orw], 5 (1996 SIL). Brazil; pakaásnovos [pav], 1.930 (1998 ISA). Brazil; torá [trz], nema poznatih govornika (Brazil)[1]. Plemena koja se služe ili su se služili jezicima ove porodice pripadaju skupinama Uanhaman i Chapacura, predstavljaju ih:

  • Abitana-Waninân (Huanian, Abitana-Huanyam, Huanham, Huanyam, Abitâna-Wanyam), Ogranak Huamhama. Govore posebnim dijalektom.
  • Chapacura (Txapakúra, Capakura, Chapakura), Na Mato Grossu i Rondôniji.
  • Cutiana, Brazil
  • Herisabocono, Bolivija
  • Itene (Moré, Itenez), bolivijski departman Beni, u provincijama Mamoré i Itenez, na utoki Iteneza u Mamore. 100 (1959)
  • Itoreauhip, Vjerojatno ogranak Moré Indijanaca. Bolivija.
  • Jamara, Brazil.
  • Jaru (Yaru), istočna Rondônia, Brazil. Možda su dio Pakaanova.
  • Kabishí (Cabichí, Cabishi ), sa desne obale gornje Guaporé, odnosno obronaka Planalto dos Parecís, Mato Grosso, Brazil.
  • Kitemoka, iz bolivijskog departmana Santa Cruz, na río Uruvaito. 10 govornika chiquito (1972)
  • Kujubim (Kuyubi, Kujubim, Miguelenho), istočna Rondônia, Brazil. Sastoje se od podgrupa: Orodão, Oroboni, Oroin, Oroat, Ororam i Ororamtxiem. Vidi niže Wanüân.
  • Kujuna, Rondônia, Brazil. Srodni Kabishíma.
  • Kumaná, Rondônia, Brazil.
  • Matáwa (Matáua), Rondônia, Brazil. Srodni Kabishíma.
  • Napeca (Napeka), u bolivijskom departmanu Santa Cruz, provincija Velasco. 20 govornika (1985)
  • Ocorono,
  • Oro Win, srodni sa Pakaanova, 55 (1988), nastanjeni na rijeci Pacaas-Novos, pritok Mamoré, u Brazilu duž bolivijske granice.
  • Pakaanova (Wari, Pacaás Novos, Pacaá-novo, Pakahas-Nóvas, Pacahas Novas, Pakaa Nova, Pakaanovas, Ori, Oro-Wari, Orowari), Rondônia, Brazil. 1,833 (1994 SIL). Grupa Wari sastoji se od podgrupa: Oro Nao' (na río Pacaas Novos, río Novo i Igarapé Dois Irmãos), Oro Eo (río Pacaas Novos i río Negro), Oro At (río Pacaas Novos i río Negro), Oro Mon, Oro Waram (na río Lage), Oro Waram Xijein, Oro Kao' Oro Waji i Oro Jowin.
  • Sansimoniano, u Boliviji u zoni Cerro San Simón. 50 (1974) u etničkoj grupi.
  • Torá (Turá), Amazonas, Brazil. nastanjeni na donji Rio Marmelos, pritok Madeire. 120 (1990 YWAM).
  • Urumí, Rondônia, Brazil. Po drugima u Ramaráma.
  • Urunamakan, Rondônia, Brazil.
  • Urupá (Gurupá, Arupá), Rondônia, Pará, Brazil. Na río Urupá; 150 govornika (Rodrigues 1986). Ogranak su Chapacura.
  • Wanüân (Wanüân, Wanyám, Pawumwa, Pawunwa), u istočnoj Rondôniji, Brazil. Rondônia, na São Miguel i Cautario. Grupa Miguelenho (Uomo-Miguelenho) drži se ogrankom Wanüân ili ponekad ogrankom Pakaanova i susjedi su karipskih Palmela Indijanaca, vidi Kujubi. Za njihove grane drže se: Huanham ili Wañam (s Abitana); Miguelenho.

Jezici[uredi | uredi kod]

Popis jezika: Alain Fabre[uredi | uredi kod]

Na popisu ima jezike: moré (itenez); kitemoka (kitema); kuyubi; napeca; wari (pakaa nova, orowari); oro win; pawumwa (cabishi); ¿san simoniano?; torá; urupá; miguelenho-wanyam (huanyam); yaru[2]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Ethnologue (16th)
  2. „Fabre”. Arhivirano iz originala na datum 2012-11-25. Pristupljeno 2012-11-25. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]