Prijeđi na sadržaj

Bombona

Izvor: Wikipedija
Bombone

Bombona (francuski: bonbon, bon – "nešto dobro") je tvrdi slatkiš napravljen od šećera sa dodatkom boja i aroma. Dolazi od francuske reči bon što označava nešto dobro. Bombona je tvrda da bi duže trajala jer se konzumira tako što se otapa u ustima i teško može da se pregrize.

Zanatlija koji pravi bombone se zove bombondžija.

Nekada su se prodavale iz velike staklene posude na gram a danas se uglavnom proizvode fabrički i prodaju upakovane u kesice od 100 grama.

U Beogradu (2008. god) još uvek ima zanatlija bombondžija.

Izrada

[uredi | uredi kod]

Sirup od mešavine šećera i vode (mleka itd) se kuva do određene koncentracije, ili dok se počne karamelizovati. Zavisno o sastojcima i dužini vrenja, dobijaju se različite vrste bombona.

Pre nego što su termometri postali široko dostupni, koncentracija šećera u rastvoru određivala se jednostavnom metodom: kašičica smeše se spušta u hladnu vodu i na osnovu njenih svojstava određuje se faza rastvora:[1]

TemperaturaKoncentracija
šećera
Opis
110-111 °C80%šećer je u obliku tekućih niti
112-115 °C85%meke kuglice, koje se nakon nekoliko trenutaka spljošte kao palačinke; koristi se kao kremasto punjenje bombona (fondan)
118-120 °C87%čvrste kuglice koje se ne spljošte kad se izvade iz vode, ali se ugibaju pod prstima; do ove faze se kuvaju karamele
121-130 °C92%tvrde kuglice kojima se još uvek može menjati oblik; do ove faze se kuvaju gumene bombone, halva
132-143 °C95%niti koje su malo savitljive pri vađenju iz vode, a pri jačem savijanju će se slomiti
146-154 °C99%niti koje su krte i lome se pri savijanju; do ove faze se kuvaju tvrdi bomboni, lizalice, toffee
160 °C100%bistra tečnost – sva voda je isparila, ostao je šećer, koji je tekući i ima svetlo jantarnu boju
170 °C100%smeđa tečnost – tekući šećer postaje smeđ zbog karameliziranja
177 °C100%zagoreli šećer – šećer počinje zagarati i dobija gorak ukus

Reference

[uredi | uredi kod]

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]