Bolesti cirkulatornog sistema

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Commons-emblem-question.svg Ovom članku ili jednom njegovom dijelu nedostaju izvori.
Molimo vas da pomognete Wikipediji i dodate odgovarajuće izvore u članak.

Ovde je ukratko predstavljen pregled najčešćih bolesti cirkulatornog sistema.

Za detaljan popis vidi na MKB-10 Poglavlje IX: Bolesti cirkulatornog sistema.

Oboljenja srca[uredi - уреди | uredi izvor]

U oboljenja srca spadaju i razne mane srca, koje mogu biti urođene ili nastati oštećenjem zalistaka u mladosti. Pri tome dolazi do smanjenja ili povećanja srčanih zalisaka, zbog čega oni ne obavljaju svoju funkciju u potpunosti pa se jedan dio krvi vraća suprotno normalnom smjeru kretanja krvi kroz srce. To ima za rezultat potrebu za većim radom srca. Srce taj problem u većini slučajeva rješava povećanjem unutrašnjeg obima, što rezultira većom masom srca. Najčešći uzroci takvog oboljenja srca su reumatizam zglobova, upala krajnika, šarlah, difterija i prekomjerno uživanje duhana i alkohola.

Oboljenja krvnih sudova[uredi - уреди | uredi izvor]

Najčešće oboljenje koje zahvata krvne sudove je zakrčenje arterija ili ateroskleroza (grč. skleros-tvrd, krhak). Najčešće se javlja kod starijih osoba, ali moguće je i pojavljivanje kod mlađih osoba ukoliko su one izložene tjelesnom i umnom naporu, višestrukim psihičkim uzbuđenjima, stresnim situacijama ili pretjerano konzumiraju duhan. Pri arteriosklerozi na zidovima arterija dolazi do nakupljanja kalcijevih soli i masnih tvari, zbog čega arterije izgube na elastičnosti. One postanu krute i krhke, a protok krvi se smanjuje zbog sužene unutrašnjosti krvnog suda. Kada dođe do većeg tjelesnog naprezanja, zbog kojeg se krvni pritisak iznenada poveća, može doći do prskanja krvnog suda, što izaziva razlijevanje krvi. Ako se to desi u mozgu, to se naziva moždani udar. Kao posljedica često nastupa oduzetost jednog dijela tijela, a nerijetko i smrt. Od arterioskleroze obično obolijevaju srčane koronarne arterije. One se začepe i u srce se ne dovodi dovoljno krvi, zbog čega dolazi do angine pektoris (lat. anger-suziti i pectus-grudi) - bolnih napada stezanja srca. Moguća je iznenadna srčana smrt.

Venski krvni sudovi također su izloženi oboljenjima i oštećenjima, kao što je proširenje vena. Ono se javlja kod ljudi koji veći dio dana stoje na nogama (npr. zbog posla), što otežava cirkulaciju krvi, a opterećene vene se šire i postaju vidljive ispod kože. Proširene vene mogu izazvati velike bolove, a nerijetko i prskaju. Naročito opasne mogu biti upale vena u kojima se stvaraju ugrušci krvi, jer tada može doći do tromboze.

Poremećaji cirkulacije limfe[uredi - уреди | uredi izvor]

Bolest koja se vezuje za nenormalnu cirkulaciju limfe naziva se edem (grč. iiodaema-oteklina) ili vodeni otok. Tada se rad srca uspori i protok krvi kroz tijelo bude slabiji, a plazma izlazi iz krvi u većoj mjeri, pa dolazi do kvašenja tkiva vodenastom limfom. To se najčešće dešava sa nogama. Slična oboljenja javljaju se kod dužeg gladovanja (edem izgladnjelosti) i kod bolesti bubrega.

Ukoliko se limfa nakuplja u tjelesnim šupljinama, onda se to naziva vodena bolest.

Kod nekih infekcija javlja se otok limfnih čvorova popraćen bolovima. U dječijoj dobi može doći i do tuberkuloznog oboljenja limfnih čvorova, naročito u predjelu grla i potiljka (skrofuloza).

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]