Binokularni vid

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Principle of binocular vision with horopter shown
Vidno polje goluba (lijevo) u usporedbi sa sovom

Binokularni vid je vrsta vida u kojem životinjske vrste imaju dva oka te ih koriste zajedno u vizualnoj percepciji. Riječ "binokularno" potječe od dvije latinske riječi, bini za dvostruko i oculus za oko.[1] Fahle (1987) navodi[2] da dva oka imaju evolucijski šest prednosti od samo jednog.

  1. Daje biću rezervno oko ako je jedno oštećeno.
  2. Daje šire vidno polje. Primjerice, ljudi imaju najveće horizontalno vidno polje od 190 stupnjeva, od čega 120 stupnjeva čini binokularno polje (dva oka) koje se spaja uz pomoć dva unikularna polja (svako po jedno oko) od 40 stupnjeva.[3]
  3. Daje percepciju dubine i trodimenzionalnosti predmeta.
  4. Dozvoljava kuteve očnih linija vida, relativne jedno drugom, i onih linija relativnih nekom objektu da se odrede od slika dvaju oka.[4]
  5. Dozvoljava biću da vidi više objekata iza prepreke. To je uočio i Leonardo da Vinci, koji je primjetio da ono što promakne lijevom oku, možda neće promaknuti i desnom.
  6. Daje binokularnu sumaciju koja povećava sposobnost uočavanja nerazgovijetnih objekata.[5]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Wiktionary-logo-en.png
Potraži značenje riječi Binokularni vid u
W(j)ečniku, slobodnom rječniku.