Bijeli lav

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Bijeli lav

Bijeli lav (lat. Panthera leo krugeri) je obojena (mutirana) varijanta lava. Može biti ostvarena samo ako oba roditelja imaju recesivne gene za bijelu boju. U prirodi su rijetki. Može ih se vidjeti samo u zoološkim vrtovima. Široj javnosti postali su poznati tek 1970. u knjizi Chrisa McBridea The White Lions of Timbavati.

Opis[uredi - уреди | uredi izvor]

Bijela boja ovih lavova uzrokovana je recesivnim genom poznatim kao "chinchila" ili inhibitor pigmenta.[traži se izvor] Budući da je ovaj gen recesivan i povlači se prilikom miješanja sa žuto-smeđim lavovima, oni se kao takvi mogu se reproducirati samo ako su oba para roditelja bijela.[traži se izvor] Opstanak ovih lavova u prirodi znatno je otežan i time što ih zbog boje mogu lako uočliti kako potencijalni plijen, tako i safari lovci, odnosno lovokradice. Premda se podrazumijeva da spadaju među ugrožene životinjske vrste, njihov stvaran broj je nepoznat. Godine 2004, prema nekim proračunima, u prirodi ih je bilo svega oko tri stotine. Najveći dio populacije živi u ZOO vrtovima, gdje zbog svoje boje predstavljaju posebnu atrakciju za posjetitelje.

Životni prostor[uredi - уреди | uredi izvor]

Bijeli lavovi većinom žive u prirodnim rezervatima Južnoafričke Republike. Najpoznatiji takav park za bijele lavove je Nacionalni park Kruger. U prošlosti su divlji bijeli lavovi bili potpuno istrijebljeni zbog ljepote. Osim južnoafričkih prirodnih rezervata, bijelih lavova ima u mnogim zoološkim vrtovima.


Wiki Nedovršeni članak Bijeli lav je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]