Atavizam

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Darvinovo zadebljanje na uhu poređeno sa uhom kod primata, sa kojim je ovo Darvinovo zadebljanje spajano

Atavizam (lat. atavus, dosl. predak) je pojam koji označava sličnost s precima – nasljeđe osobina svojih predaka, odnosno kada se kod potomstva jave mentalne i fizičke osobine predaka. U biologiji , atavizam je evolucijski povratak osobina koje su nestale generacijama prije. Može se pojaviti na nekoliko načina. Jedan od načina je kada geni zbog prijašnjih fenotipskih značajki su sačuvani u DNA te postaju izraženi kroz mutacije u kojima stare osobine nadjačavaju nove. Broj osobina može varirati zbog skraćivanja fetalnog razvoja crte ili produživanja istog.

U društvenim znanostima, atavizam je socijalna tendencija - npr ljudi u moderno doba vraćaju se načinima razmišljanja i djelovanja bivšeg vremena. Riječ atavizam potječe od latinskog atavus što znači pra-pra-pradjed ili jednostavnije rečeno predak.

Biologija[uredi - уреди | uredi izvor]

Evolucijski, osobine koje su nestale fenotipski ne moraju nužno nestati i iz DNA organizma. Slijed gena često ostaje, ali nije aktivan. Takav neiskorišteni gen može ostati u genomu za mnoge generacije. Dokle god gen ostaje netaknut, greška u genetskom kontrolom suzbijanju gen može dovesti do ponovnog izražavanja. Primjeri opažajućih atavizama kod životinja:

  1. zadnje noge kod kitova ili zmija
  2. zadnja krilca kod dupina
  3. dodatni prsti kod konja, kao kod arhaičnih
  4. zubi kod kokošiju

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

Neki socijalni znanstvenici opisuju kao povratak starijim, primitivnijim tendencijama. Oživljeni atavizam je zajednički naziv za uvjerenje u kojem se ljudi modernog doba vraćaju starim načinima razmišljanja i djelovanja. To posebno proučavaju sociolozi kod nasilja.

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Ottův slovník naučný, heslo Atavismus. Sv. 2, str. 941

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]