Čađa

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Čađa

Čađa (E152) je jedan od oblika kemijskog elementa ugljika. To je amorfni ugljikov prah (crna prašina) s česticama kuglastog promjera 10-80nm.

Dobivanje[uredi | uredi kod]

Proizvod je nepotpuna izgaranja ili toplinskoga raspada organskih tvari na visokim temperaturama. Proces nastajanja čađe se provodi u reaktorima na temperaturi od 1100-1600°C, uz turbulantno strujanje sirovine (ugljikovodici s velikim udjelom ugljika) i dodavanje zraka. Reakcija traje od nekoliko sekundi i prekida se hlađenjem (uštrcavanjem vode). Čestice čađe izdvajaju se s pomoću vrećastih filtera, a zbog male gustoće, proizvod se ugušćuje granuliranjem.

Osim ugljika, proizvedena čađa sadrži i male udjele kisika, vodika i sumpora, već prema uvjetima proizvodnog procesa.

Godišnja svjetska proizvodnja čađe iznosi više od 6 milijuna tona.
U Hrvatskoj čađu proizvodi Petrokemija d.d. iz Kutine (do 36 000t godišnje).

Osobine i uporaba[uredi | uredi kod]

Čađa je važan industrijski proizvod. Kao sirovina služe ugljikovodici s velikim udjelom ugljika, kojih ima u naftnim proizvodima, prirodnom plinu i katranu.

Primjenjuje se kao ojačavajuće sredstvo u proizvodnji gume (više od 90% količina), u prvom redu za automobilsku industriju, a manji se dio upotrebljava kao crni pigment u industriji boja, lakova, plastike i dr..

Izvor[uredi | uredi kod]

  • Tehnički leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža; glavni urednik: Zvonimir Jakobović. Tiskanje dovršeno 21. prosinca 2007.g., Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 653717. ISBN 978-953-268-004-1, str. 121.