Zooplankton
Zooplankton, heterotrofni organizmi u oceanima, morima ili slatkim vodama koji lebde ili se ograničeno kreću nošeni strujama i valovima. Riječ "zooplankton" dolazi iz grčkog zoon (ζῴον) što znači "životinja",i planktos (πλαγκτός), što znači "lutati" ilir "lebdjeti".[1] Pojedinačni organizmi koji pripadaju zooplanktonu su najčešće mikroskopski, ali neki od njih (kao npr. meduze) dovoljno su veliki da su vidljivi golim okom.
Skupine i stanište[uredi | uredi kod]
U skupinu zooplanktona spada velik broj vrsta, od sitnih praživotinja do makroskopskih pripadnika Metazoa. Obuhvaća holoplanktonske organizme čiji je cijeli životni ciklus u planktonskom obliku, kao i meroplanktonske organizme koji provode dio života kao plankton prije nego se razviju u nekton ili u sesilno bentonsko postojanje. Mada je zooplankton primarno nošen vodenim strujama, mnoge vrste posjeduju mogućnost aktivnog kretanja kojeg koriste za bijeg od predatora (kao kod dnevne vertikalne migracije) ili za povećanje vjerojatnosti pronalaska plijena.
Ekološki važne skupine jednostaničnog zooplanktona su krednjaci, zrakaši i bičaši (posljednji su često miksotrofni). U važniji metazojski zooplankton spadaju žarnjaci kao meduze i portugalska lađica; rakovi kao veslonošci i kril; Chaetognatha (na srpskohrvatskom imaju više imena: streličari ili četinočeljusnici ili staklasti crvi); mekušci kao pteropodi (krilonošci); i svitkovci kao Salpidae (salpe) i mladunčad riba. Ovaj veliki filogenetski raspon podrazumjeva i različitosti u prehrambenim navikama: prehranu filtriranjem, predaciju i simbiozu s autotrofnim fitoplanktonom kao što je prisutno kod koralja. Zooplankton se hrani bakterioplanktonom, fitoplanktonom, drugim zooplanktonom (uz povremenu pojavu kanibalizma), organskih detrita (morski snijeg) cak i nektonskih organizama. Posljedično, zooplankton se primarno nalazi u površinskim vodama gdje su izvori hrane (fitoplankton ili drugi zooplankton) obilni.
Kao i svaka druga vrsta, i zooplankton može biti ograničen na određena geografska područja. Vrste zooplanktona nisu uniformno i slučajno raspoređeni unutar jedne oceanske regije. U oceanima i morima postoje mjesta koncentracije određenih vrsta zooplanktona (to isto vrijedi i za fitoplankton). Iako u mesopelagijskoj zoni postoji vrlo malo fizičkih barijera, određene vrste zooplanktona čvrsto su prostorno ograničene gradijentima temperature i saliniteta, dok druge mogu izdržati veliki raspon temperatura i gradijenata slanosti.[2] Nejednaki raspored vrsta zooplanktona može biti uzrokovan i biološkim faktorima, kao i drugim fizikalnim faktorima. Biološki faktori koji utjeću na raspored vrsta su parenje, predacija, koncentracija fitoplanktona i vertikalna migracija.[2] Ostali fizički faktori koji utječu na distribuciju zooplanktona su miješanje vodenih masa (kao pri doticaju oceana s granicom obale) koji mogu promijeniti dostupnost nutrijenata i posljedično produkciju fitoplanktona.[2]
Zooplankton kroz potrošnju fitoplanktona i ostalih izvora hrane igra važnu ulogu u hranidbenim mrežama voda kao izvor hrane za potrošače viših hranidbenih nivoa (uključujući ribe) i kao medij skladištenja organskog materijala unutar biološke pumpe. Zbog svojih malih dimenzija, zooplankton brzo reagira na obilje fitoplanktona povećavajući vlastitiu brojnost, kao npr. tokom proljeća.
Zooplankton može biti i prirodni rezervoar infektivnih bolesti. Otkriveno je da zooplankton rakova može biti rezervoar bakterije Vibrio cholerae, uzročnika kolere, koja se prianja za njihov hitinski egzoskelet. Ovaj simbiotski odnos povećava sposobnost preživljavanja bakterije u vodenom ambijentu, pošto egzoskelet služi bakteriji kao izvor ugljika i dušika.[3]
 |
 |
 |
| Segmentirani crv | zooplankton rakova | juvenilna planktonska lignja |
 |
 |
 |
| Riblja jajašca | Larva pripadnika Molidae 2.7mm | larva ugora 7.6 cm |
Vidi još[uredi | uredi kod]
- Bakterioplankton
- Biološka pumpa
- Cenzus morskog zooplanktona
- Dnevna verticalna migracija
- Želatinozni zooplankton
- Fitoplankton
- Plankton
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ Thurman, H. V. (1997). Introductory Oceanography. New Jersey, USA: Prentice Hall College. ISBN 0-13-262072-3.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Lalli, C.M. and Parsons, T.R. (1993.). Biological Oceanography An Introduction. 30 Corporate Drive, Burlington, MA 01803: Elsevier. str. 314. ISBN 0-7506-3384-0.
- ↑ Jude, B.A., Kirn, T.J., Taylor R.K. (2005). „A colonization factor links Vibrio cholerae environmental survival and human infection”. Nature 438 (7069): 863–6. DOI:10.1038/nature04249. PMID 16341015.
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- Ocean Drifters Kratki film s komentarima Davida Attenborougha o ulozi planktona
- Sea Drifters- BBC.
- "Plankton Chronicles", kratki dokumentarni filmovi i fotografijeShort documentary films & photos
- COPEPOD: The global plankton database. Globalna datoteka zooplanktona s podacima biomase.
- Plankton*Net @ Roscoff Arhivirano 2008-01-04 na Wayback Machine-u, slike planktonskih vrsta
- Guide to the marine zooplankton of south eastern Australia Arhivirano 2008-05-30 na Wayback Machine-u, Tasmanian Aquaculture and Fisheries Institute
- Australian Continuous Plankton Recorder Project Arhivirano 2008-12-01 na Wayback Machine-u