Vojinovići

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostale upotrebe, v. Vojinovići (razvrstavanje).
Map of the Serbian Empire in 1360 with territories of local rulers

Vojinovići su bili srednjovjekovna srpska vlastela koja je igrala važnu ulogu u crpskom carstvu, naročito poslije smrti cara Dušana.

Istorija[uredi | uredi kod]

Utemeljivač Vojinovića je vojvoda Vojin, koji je za vrijeme Stefana Dečanskog kontrolisao područje Gackog i Dabarskog polja. Vremenom, Vojislav i Nikola, posjeduju područje od Dubrovnika, Kotora i tvrđave Zvečan do Užica i planineRudnika. Vojinovići su bili vezani sa Branivojevićima i Mladenovićima

Moć Vojinovića slomila je koalicija kneza Lazara, bana Tvrtka i mađarskog kralja Ludovika, koji je poslao mačvanskog bana Nikola Gorjanski sa 1000 kopljanika. Zemlja Vojinovića je podijeljena, a Nikola je ostatak života do 1398. proveo u Užičkoj tvrđavi. Pojavljuju se u epskim pjesmama predkosovskog ciklusa. Izgradili su tvrđavu Vučitrn sa Vojinovića mostom i Vojinovića kulom.[1]

Vojinovići[uredi | uredi kod]

  1. Vojin (1322–1347), vojvoda Stefana Dečanskog, i cara Dušana,
    1. Miloš Vojinović, u službi cara Dušana, učestvovao u prodaji Stona i Pelješca to Dubrovniku, umro poslije decembra 1332.
    2. Altoman Vojinović, oženjen sa Ratoslavom Mladenović, sestrom Branka Mladenovića i ocem Vuka Brankovića.
      1. Nikola Altomanović Vojinović rođen 1348, umro 1398, veliki župan, poslije očeve smrti preoteo zemlju svoga strica Vojislava.
    3. Vojislav Vojinović veliki župan, oženjen sa Goislavom.
      1. Dobrivoj, sin Vojislava, sa 11 godina rođak Nikola ga sa posjeda protjerao, zajedno sa majkom i bratom Stefanom.
      2. Stefan, sin Vojislava
    4. Vojislava Vojinović, udata za Brajka Branivojević, koji je nastradao u dubrovačkom zatvoru.

Literatura[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Savez udruženja folklorista Jugoslavije. Kongres (1967). Rad ... Kongresa Saveza folklorista Jugoslavije. 14. Savez folklorista Jugoslavie. str. 183.