Ursula K. Le Guin

Izvor: Wikipedia
Ursula K. Le Guin
UrsulaLeGuin.01.jpg
Ursula Kroeber Le Guin
Datum rođenja 21. listopada 1929.
Sjedinjene Američke Države Berkeley, Kalifornija, SAD
Zanimanje spisateljica
Književne vrste Fantastika, znanstvena fantastika

Ursula Krober Le Gvin , (IPA: /ˈɜrsələ ˈkroʊbər ləˈɡwɪn/;21. oktobar 1929.) je američka spisateljica naučne fantastike.

Kratka biografija[uredi - уреди]

Diplomirala je 1951. na koledžu Redklif, a magistrirala 1952. na univerzitetu Kolumbija (francuska renesansna književnost). Jedan je od klasika naučne fantastike (u klub besmrtnih ušla je 2003.). Zahvaljujući pripovedačkom daru, mašti i intelektualnoj širini prihvaćena je i od čitalačke publike van žanrovskih okvira.

Najpoznatiji romani: Leva ruka tame (eng. The Left Hand of Darkness) (1969), Čovek praznih šaka (eng. The Dispossessed: An Ambiguous Utopia) (1974), Svet se kaže šuma (eng. The Word for World is Forest) (1976), Čapljino oko (eng. The Eye of the Heron) (1978), Stalno se vraćajući kući (eng. Always Coming Home) (1985), Ribar unutrašnjeg mora (eng. A Fisherman of the Inland Sea) (1994), tetralogija Zemljomorje (eng. Earthsea) (1968-2001) ... Pored romana piše priče, eseje i knjige za decu. Dobitnik je pet nagrada Hugo i šest Nebula.

Teme[uredi - уреди]

Znanstvena fantastika Ursule Le Guin stavlja jak naglasak na društvene znanosti, uključujući sociologiju i antropologiju, pa se može svrstati u potkategoriju koju obično nazivaju meka znanstvena fantastika (eng. Soft Science Fiction). Le Guin se protivi takvoj klasifikaciji njezinih djela, smatrajući da se njime uvode podjele i nameće određeni stav po pitanju što čini pravu znanstvenu fantastiku.

Jedno od najistaknutijih obilježja pisanja Ursule Le Guin jest njezin pristup problemu rase. Većina Ursulinih glavnih likova nisu bijelci. To je u skladu s činjenicom da su većina ljudi nije bijela. Iz istoga razloga na naslovnicama njezinih knjiga često nema prikaza likova. U njezinim se djelima vanzemaljske kulture često koriste kako bi se prenijela neka poruka o ljudskoj kulturi općenito. Kao primjer možemo navesti istraživanje seksualnog identiteta pomoću androgine rase u djelu Lijeva ruka tame ["The Left Hand of Darkness"]. Na temelju takvih djela, njezin rad možemo svrstati u kategoriju feminističke znanstvene fantastike, ali ne nužno. Njezina se djela također često bave ekološkim pitanjima.

Le Guin u svom pripovijedanju koristi obične svakodnevne radnje i interakcije. Primjerice, u djelu Tehanu za radnju je od presudne važnosti zaokupljenost glavnih likova svakodnevnom brigom o stoci, obradom vrta i obavljanjem kućnih poslova. Iako često za istraživanje političkih i kulturoloških tema koristi perspektivu s nekog drugog svijeta, Le Guin je također pisala fikciju čija je radnja smještena mnogo bliže domu; radnja mnogih njezinih kratkih priča odvija se u našemu svijetu, bilo u sadašnjosti bilo u bliskoj budućnosti.

Nekoliko njezinih znanstvenofantastičnih djela, uključujući romane Čovjek praznih šaka ["The Dispossesed"] i Lijeva ruka tame ["The Left Hand of Darkness"], pripadaju njezinom Hainskom ciklusu koji opisuje galaktičku civilizaciju daleke budućnosti labavo povezanu organizacijskim tijelom koje se zove Ekumena (eng. The Ekumen). Mnoga od navedenih djela govore o posljedicama kontakta između različitih svjetova i kultura. Ekumena služi kao okvir u kojem se odvijaju te interakcije. Primjerice, romani Lijeva ruka tame i Pričanje ["The Telling"] bave se posljedicama dolaska emisara Ekumene (poznatih pod imenom "mobili", eng. "mobiles") na zabačene planete i kulturnim šokom koji time izazivaju.

Za razliku od civilizacija u mainstream znanstvenoj fantastici, nijedna od civilizacija koje Le Guin opisuje ne posjeduje pouzdanu tehnologiju putovanja bržeg od svjetlosti, izuzev nadsvjetlosnih (superluminalnih) promatrača i bombardera koji nemaju posade. Umjesto toga, Le Guin je kreirala tzv. "ansibl" [ansible], uređaj koji omogućuje trenutnu komunikaciju na udaljenostima do 120 svjetlosnih godina. Pojam i koncept ansibla je naknadno posudilo nekoliko znamenitih autora.