Tucson (Arizona)

Ovo članak o gradu u američkoj saveznoj državi Arizoni. Za članak o automobilu pogledajte Hyundai Tucson.

Tucson
Tucson, područje grada nastanjeno je po nekima i 12,000 godina. Ime mu se prevodi na razne načine, među ostalima i "Black Foothills," ili "at the foot of dark mountain" iz Pima naziva "ts-iuk-shan" ili "chuk-shon"
Osnovni podaci
Država	Sjedinjene Američke Države
Savezna država	Arizona
Stanovništvo
Stanovništvo (2010.)	520,116
Položaj
Koordinate	32°13′18″N 110°55′35″W / 32.221667, -110.926389
Tucson Tucson na mapi SAD
Ostali podaci
FIPS kod	77000

Tucson je grad u američkoj saveznoj državi Arizona, te najveći grad i sjedište okruga Pima.. Po popisu stanovništva iz 2010. u njemu je živelo 520,116 stanovnika.^[1] Tucson je najveći grad u južnoj Arizoni i drugi najveći grad te savezne države nakon Phoenixa.

Ime Tucson nastalo je od Chuk Shon, naziva kojeg su području na svom jeziku dali Tohono O'odham indijanci, a znači "crno predgorje", što je referenca pretežno vulkanskim planinama na zapadnoj strani grada.

Povijest [uredi - уреди]

Područje na kojem se danas nalazi Tucson već su oko 7. tisućljeća prije Krista nastanjivali Paleo indijanci, a kasnije su ih zamijenile grupe koje su arheolozi utvrdili kao Hohokam. Kao takav, Tucson je najduže vremena konstantno naseljena lokacija u SAD-u. Misionar Družbe Isusove Eusebio Kino posjetio je područje 1692., a 1700. je osnovao misiju San Xavier del Bac. 1776. Španjolci su osnovali utvrdu i otad se grad počeo zvati Tucson, a postao je i dijelom Meksika nakon što je on 1821. izborio nezavisnost od Španjolske. 1853. Tucson je postao dio SAD-a, a od kolovoza 1861. do sredine sljedeće godine bio je glavni grad saveznog teritorija Arizone. Do 1863. Tucson je kao i cijela Arizona bio dio teritorija Novog Meksika, a od 1867. do 1889. bio je glavni grad teritorija Arizone. Sveučilište University of Arizona u Tucsonu je osnovano 1885.

Demografija [uredi - уреди]

Grupa	2000.	2010.
Belci	263,748 (54.2%)	245,323 (47.2%)
Crnci	21,057 (4.3%)	26,000 (5.0%)
Azijati	11,959 (2.5%)	14,920 (2.9%)
Hispanoamerikanci	173,868 (35.7%)	216,308 (41.6%)
Ukupno	486,699	520,116