Sveti Florijan

Izvor: Wikipedia
Sveti Florijan
Francesco del Cossa 014.jpg

Sveti Florijan, slika Francesca del Cosse iz 1473.
Umro/la ~303 AD, rijeka Enns
Kalendar svetaca 4. maj
Atributi prikazivan kao rimski oficir ili vojnik; vodonoša; lije vodu iznad vatre; zaštita od požara, poplave i utapanja[1]
Zaštitništvo Poljska; Linz, Austrija; dimnjačari; vatrogasci; sapunari; Gornja Austrija

Sveti Florijan (latinski: Florianus; civilno ime:Florian von Lorch) (? - cca. 304) je kršćanski svetac i zaštitnik Poljske; Linza; dimnjačara i vatrogastva. Njegov blagdan je 4. maja. Sv. Florijan je također zaštitnik Gornje Austrije, zajedno sa Svetim Leopoldom.

Život[uredi - уреди]

Florijan je rođen u Austriji oko 250. godine poslije Krista, u antičkom rimskom gradu Cetium (današnji St. Polten, Donja Austrija).

Kao mladić pridružuje se rimskoj vojsci u kojoj zahvaljujući teškom radu i odlučnosti napreduje do mjesta časnika. Postavljen je na visoke dužnosti u Noricumu, jednoj od pokrajina Rimskog carstva (danas dio Austrije).

Tadašnji vladari, rimski carevi Dioklecijan i Maksimijan voljeli su Florijana zbog njegovih sposobnosti rješavanja problema i rada sa ljudima. Vidjeli su Florijana kao čovjeka koji se lako suočava sa teškim problemima. No u to vrijeme, Florijan je mnogo trpio zbog svoje vjere. Iako je bio časnik u vojsci, nije se držao politike "ne pitaj, ne govori", nego je otvoreno priznavao svoje kršćanstvo u to izrazito nekršćansko vrijeme.

Stoga rimski car šalje pomoćnika Aquilisa da pobije sve kršćane u području koje kontrolira Florijan, ali i da dozna zašto se Florijan ne pridržava zapovijedi. Kada se napokon Aquilius susreće sa njim, pita ga zašto odbija progoniti kršćane, na što mu Florijan odgovara "poručite caru da sam i ja kršćanin, i da sam spreman doživjeti sudbinu namijenjenu drugim kršćanima". Aquilius mu tada nudi napredovanje u službi i povišicu ako promijeni mišljenje, ali ga Florijan odbija.


Spomenik Svetom Florijanu u Osijeku

Aquilius je bio uvrijeđen te naređuje svojim vojnicima da ga bičuju dok ne promijeni mišljenje. No Florijan mu odgovara da je pretrpio mnogo ozljeda zbog cara - zašto ne bi i nekoliko ogrebotina zbog svojih uvjerenja? Njegova hrabrost zaprepastila je Aquiliusa koji se bojao da bi Florijan mogao druge povesti na pobunu.

Kada je car čuo što se događa, odlučio je kazniti sve kršćane u tom području. Naredio je da se zapale kršćanske crkve i knjige, kršćane je protjerao iz domova i slao u zatvor te ih naposljetku prisiljavao da se klanjaju i prinose žrtve rimskim bogovima. Pošto Florijan nije poslušao naređenja cara da progoni kršćane, bio je osuđen na smrt spaljivanjem.

Aquilinusovim vojnicima predaje se kod Lorcha. Stojeći na lomači, Florijan navodno potiče rimske vojnike da zapale vatru, govoreći im "ako je zapalite, na plamenim jezicima ću vam pobjeći u nebo". Uplašen njegovim riječima, umjesto da ga spali, Aquilinus naređuje da se Florijanu stavi kamen oko vrata i baca ga u rijeku Enns. Florijanovo tijelo kasnije je pronašla pobožna žena, te je on naposljetku dostojno pokopan.

600 godina kasnije, negdje između 900. i 955. godine, nedaleko Florijanovog groba sagrađen je samostan Sv. Florijan, a ubrzo oko samostana izgrađeno je i istoimeno mjesto. Njegovo tijelo premješta se na groblje u to mjesto Sveti Florijan, koje i danas postoji nedaleko Linza (Gornja Austrija).

Nakon što 1138. godine Papa Lucius III, odobrava zahtjev poljskog kralja Casimira i biskupa Krakowa, da se relikvije svetog Florijana pošalju u tu zemlju, Sveti Florijan postaje zaštitnik Poljske, a njegove se relikvije i danas čuvaju u crkvi u poljskom gradu Krakowu.

Također Sveti Florijan se štuje i kao zaštitnik grada Linza, Gornje Austrije te vatrogasaca. Dan sv. Florijana, ujedno i dan hrvatskih vatrogasaca, obilježava se 4. svibnja.

U Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Bjelovara, lik Svetog Florijana može se vidjeti na velikoj slici u predvorju zgrade. Ispred ulaza u postrojbu nalazi se kip Svetog Florijana, otkriven povodom 120. godišnjice Dobrovoljnog vatrogasnog društva Bjelovar.

Reference[uredi - уреди]

Vanjske poveznice[uredi - уреди]