Sulejman Veličanstveni (TV serija)

Izvor: Wikipedia
Sulejman Veličanstveni

MagnificentCenturyTheme.jpg

Originalni naziv Muhteşem yüzyıl
Prepoznatljivo i kao Magnificent century
Žanr istorijska drama
Izdavačka kuća Tims Production
Scenarista Meral Okaj
Režiser Jamur Tajlan
Durul Tajlan
Uloge Halit Ergenč
Nur Fetaholu
Merijem Uzerli
Nebahat Čehre
Zemlja porekla  Turska
Jezik turski
Broj sezona 3
Broj epizoda 100
Produkcija
Producent(i) Timur Savdži
Lokacija Istanbul
Jedrene
Marmaris
Dužina trajanja ~90 minuta
Distributer Global Agency
Emitovanje
Premijerno prikazivanje na Show TV - 2011.
Star TV - 2012.
Prvo prikazivanje 5. januar 2011.
Emitovanje u Srbiji
Prvi emiter Prva srpska televizija
Format slike 16:9
Prvo prikazivanje 1. sezona: 14. februar 2012. - 17. jun 2012.
2. sezona: septembar 2012.
Prethodnik Kad lišće pada
Naslednik Ezel
Spoljašnje veze
Zvanični sajt
Sajt produkcije
IMDb profil

Sulejman Veličanstveni (tur. Muhteşem yüzyıl, doslovno „veličanstveno stoleće”) je turska televizijska serija koja se snima od 2010.[1]

U Srbiji se od 14. februara 2012. emituje na Prvoj televiziji.[2]

Sadržaj/Садржај

Sinopsis[uredi - уреди]

Počinje veličanstveni vek Osmanskog carstva. Veličanstveni uspon Sultana Sulejmana u svom je zamahu...

Kada je kao dvadesetšestogodišnjak otpočeo svoju vladavinu, Sultan Sulejman imao je cilj - ojačati Osmanlijsko carstvo, tako da bude nepobedivo, snažnije čak i od imperije Aleksandra Velikog.

Vladao je 46 godina i za to vreme postao je najveći ratnik i vladar Istoka i Zapada. Sulejman je vest o nasleđivanju prestola primio 1520. godine, dok je bio u lovu. Nesvestan da će morati da vlada u suprotnosti sa svojim uverenjima i snovima, on ostavlja suprugu Mahidevran i svog sina, princa Mustafu, u palati u Manisi. Sa svojim prijateljem Ibrahimom kreće da preuzme presto u Topkapi palati u Istanbulu.

Dok su oni započinjali dugo putovanje, Otomanski brod zaplovio je sa Krima preko Crnog mora, donoseći robinje, kao dar Palati. Tu je bila i Aleksandra la Rosa, ćerka ukrajinskog pravoslavnog sveštenika. Ova mlada devojka oteta je od porodice i prodata u belo roblje. Bila je neprijatna prema otomanskim slugama na brodu, nesvesna da će postati Hurem, sultanija, majka prinčeva, koja će zajedno za suprugom vladati Veličanstvenim Carstvom i biti svedok mnogih krvoprolića i intriga.

Kao i bacanje sveta pod noge, i velika strast koja Sultana veže za Hurem imaće veliku cenu. Kada vidi da je njegov najbolji prijatelj i Veliki vezir Ibrahim pogubljen, Sulejman će biti prinuđen da naredi pogubljenje rođenih sinova... Igra moći za Hurem će biti krvava i nemilosrdna. Ali ona će prihvatiti sve što vodi do konačne pobede...

Uloge[uredi - уреди]

Glumac: Uloga:
Halit Ergenč Sulejman Veličanstveni
Merijem Uzerli Rokselana, sultanija Hurem
Nur Fetahoglu sultanija Mahidevran Đulbehar
Nebahat Čehre sultanija valida Hafsa-hatun
Okan Jalabak paraglija Ibrahim-paša
Selma Ergeč sultanija Hatidže
Filiz Ahmet Nigar-kalfa
Alp Eken Papa Kliment VII
Sema Kečik Daje-hatun
Nihan Bujukagač Gulšah
Selim Bajraktar Zumbul-aga
Burdžu Tuna Gulnihal / Marija
Selen Ozturk Gulfem
Sadet Aksoj Sadika / Viktorija
Fatih Al Matrakčija Nasuh
Mehmet Gunsur princ Mustafa
Burak Uzčivit Bali-beg Malkočević
Berguzar Korel Monika Teresa
Sabina Ajrula Tozija Afife Hatun

Prikazivanje i prijem u Srbiji[uredi - уреди]

Uoči završetka najgledanije strane serije u Srbiji, Kad lišće pada, čije je emitovanje trajalo punih 15 meseci, Prva srpska televizija je početkom februara 2012. organizovala SMS glasanje putem kojeg su gledaoci bili u prilici da odluče koju seriju žele da prate u terminu od 20 časova. Pored Sulejmana Veličanstvenog, u opticaju su bile još dve turske serije, Ezel i Plač violine, te hrvatska Larin izbor. Kako bi gledaoci bili bolje upoznati sa njima, prve epizode svih serija emitovane su u večernjim terminima, u periodu od 13. do 16. februara. Nakon 17-dnevnog glasanja, u nedelju 29. februara, Sulejman Veličanstveni je proglašen pobednikom sa osvojenih 27,70% glasova (Ezel 26,30%, Larin izbor 23,46%, Plač violine 22,54%).[3] Prikazivanje serije je nastavljeno drugom epizodom od 27. februara. Iste večeri seriju je pratilo više od milion i 700 hiljada gledalaca (amr 13% u opštoj populaciji).[4] Serija je i u daljem toku emitovanja nastavila da ostvaruje dobru gledanost i zadržala poziciju najgledanije strane serije u zemlji.

Uprkos visokim rezultatima gledanosti, serija je izazvala i mnoštvo negativnih reakcija, posebno nakon emitovanja epizoda u kojima se prikazuje pad Beograda (1521). Samom činu osvajačkog pohoda na Beograd posvećeno je malo minutaže, pa je isti delovao dosta jednostavnije od onog kome kroz istoriju svedoči mnoštvo činjenica. Reakcije su stizale od samih gledalaca, medija, ali i istorijskih kritičara.[5]

Istoričar Čedomir Antić smatra da serija predstavlja kulturnu propagandu Turaka, te da država treba da reaguje i spreči dalje emitovanje iste. Seriji je zamereno i to što je osvajanje Beograda pretstavila kao rat Turaka sa Ugarima, uprkos činjenicama koje govore o tome da je rat vođen sa Srbima, pošto je Ugarska u to vreme bila znatno slaba, a pomoć sa strane nije stigla. Nekoliko stotina Srba, na čelu sa vojvodom Petrom Ovčarevićem, branilo je grad koji su Turci bezuspešno napadali već 150 godina pre Sulejmana.[6]

Prema srpskom istoričaru i akademiku SANU, Radovanu Samardžiću, koji je opsadu Beograda opisao u knjizi Sulejman i Rokselana, osvajanje Beograda bilo je najveći osmanski pohod do tog vremena, a mere koje je Sulejman sprovodio na račun Srba bile su izuzetno svirepe.

Pored toga, iako je Beograd tada pripadao Ugarskoj, njegovi žitelji su pre svega bili Srbi, a ne isključivo Ugri, kako je prikazano u seriji. Nakon zauzimanja grada, Sulejman u seriji stanovništvu poručuje da ne brinu, jer će Turci oprostiti svima koji mole za milost. „On jeste pustio celokupnu ugarsku posadu da se povuče, ali je oko 2.000 srpskih porodica iz Beograda proterao u okolinu Carigrada, jer tom stanovništvu Turci jednostavno nisu verovali. U seriji su te neistine spakovane pitko da bi ih prihvatili gledaoci“ – navodi prof. Ema Miljaković za Večernje Novosti.

Osporavan je i prikaz harema, koji je u stvarnosti izgledao dosta surovije. Njegove stanarke su dovođene sa pijaca roblja, mnogima su tim povodom stradali i članovi porodice, a kroz seriju u haremu žive bezbrižno, raskošno i priželjkuju trenutak kada će da posete sultanove odaje.

Samu serija u Srbiji se doživljava kao turska propaganda, kojom je revidirana verzija istorije, te da se njom tursko carstvo predstavlja kao tolerantno, multietničko i multiversko. Uopšteno, sam priliv turskih serija na prostore Evrope smatra se samoreklamom pred evropskim narodima, kroz nastojanje da Turska što pre postane član Evropske unije.[7]

Prikazivanje serije o veličanstvenom veku turske istorije, izazvalo je i reakcije desničarskih organizacija. Ultradesničarski pokret „Naši“ je krajem marta 2012. širom Beograda oblepio plakate sa porukama protesta.[8]

Ipak, mnogi seriju doživljvaju kao i svaku drugu telenovelu. Scenarista ovakvog projekata nije obavezan da se drži istorijskih činjenica, a s obzirom na to da se radi o seriji u kojoj preovladavaju elementi drame, uobičajno je da se više pažnje posvećuje ljubavnom životu protagonista i dešavanjima u okviru njihove zajednice.

Izvori[uredi - уреди]

  1. Müslüm Erkasap, muslumerkasap@gmail.com. "Zvanična stranica serije". Muhtesemyuzyil.tv. http://www.muhtesemyuzyil.tv/. pristupljeno na 04. 05. 2012.. 
  2. "''Sulejman Veličanstveni'' na Prvoj televiziji" ((srpskohrvatski)). Prva.rs. 31. 01. 2012.. http://www.prva.rs/sr/program/serija/story/16498/Sulejman+Veli%C4%8Danstveni.html. pristupljeno na 04. 05. 2012.. 
  3. "Publika izabrala: ''Sulejman Veličanstveni'' naslediće seriju ''Kad lišće pada''" ((srpskohrvatski)). Prva.rs. 19. 02. 2012.. http://www.prva.rs/sr/oNama/saopstenja/story/16756/Publika+je+izabrala%3A+%E2%80%9ESulejman+Veli%C4%8Danstveni%E2%80%9C+nasledi%C4%87e+seriju+%E2%80%9EKad+li%C5%A1%C4%87e+pada%E2%80%9C.html. pristupljeno na 04. 05. 2012.. 
  4. "''Sulejman Veličanstveni'' opravdao očekivanja publike" ((srpskohrvatski)). Prva.rs. 28. 02. 2012.. http://www.prva.rs/sr/oNama/saopstenja/story/16877/Sulejman+Veli%C4%8Danstveni+opravdao+o%C4%8Dekivanja+publike.html. pristupljeno na 04. 05. 2012.. 
  5. Ana Mitić (09. 02. 2012.). "Okupacija Beograda u 20 sekundi" ((srpskohrvatski)). Pressonline.rs. http://www.pressonline.rs/sr/vesti/PresMagazin/story/208119/Okupacija+Beograda+u+20+sekundi.html. pristupljeno na 04. 05. 2012.. 
  6. "Istorijski falcifikat: "Romantični" Sulejman nabijao srpske glave na kočeve!". Telegraf.rs. 22. 04. 2012.. http://www.telegraf.rs/vesti/104524-istorijski-falsifikat-romanticni-sulejman-nabijao-srpske-glave-na-koceve. pristupljeno na 04. 05. 2012.. 
  7. B. Subašić - V. Mijatović. "Sulejman Veličanstveni (2): Sultan jaše ka EU!". Novosti.rs. http://www.novosti.rs/vesti/spektakl.147.html%3A372566-Sulejman-Velicanstveni-2-Sultan-jase-ka-EU. pristupljeno na 04. 05. 2012.. 
  8. Autor: 24 sata, Foto: nasisrbija.org (27. 03. 2012.). "„Naši“ oblepili grad plakatima protiv serije ''Sulejman Veličanstveni''". 24sata.rs. http://www.24sata.rs/vesti/beograd/vest/nasi-oblepili-grad-plakatima-protiv-serije-sulejman-velicanstveni/34414.phtml. pristupljeno na 04. 05. 2012..