Spodumen

Izvor: Wikipedia
Spodumen
Spodumene.jpg
Gotovo bezbojan kristal kunzita (gore lijevo), izbrušeni blijedoružičasti kunzit (gore desno) i zelenkasti krista hidenita (dolje).
Općenito
Kategorija Mineral
Kemijska formula LiAl(SiO3)2
Identifikacija
Boja bezbojan, bijeli, sivi, ružičasti, ljubičasti, žuti i zeleni
Kristalni habitus prizmatični izduženi ili tabularni
Kristalni sustav monoklinski, 2/m
Kalavost savršena po plohama prizme, u dva smjera pod gotovo 90°
Lom poluškoljkast
Mohsova tvrdoća 6.5 - 7
Sjaj staklast
Indeks loma 1.66 - 1.68
Pleokroizam jak; kunzit: ružičast-bezbojan; hidenit: žutozelen-plavozelen-bijel
Ogreb bijeli
Gustoća 3.17 - 3.19
Topljivost 3.5
Prozirnost prozirni do poluprozirni
Druga svojstva reverzibilni fotokromizam; fluorescencija pod UV-zrakama, pleokroizam
Dolazi uz minerale lepidolit, plagioklasi, feldspati, kvarc, turmalin, topaz
Važniji varijeteti
Kunzit ružičasti
Hidenit zeleni

Spodumen je inosilikatni piroksenski mineral kemijske formule LiAl(SiO3)2. Koristi se kao izvor litija. Raznobojan je, bezbojan do žućkast, ružičaste do ljubičaste varijetete nazivamo kunzitom (vidi dolje), a žućkastozelene do smaragdno zelene hidenitom (vidi dolje). Kristali su mu prizmatični, često veliki. Monokristali mogu narasti i do 10 metara u dužinu, a takvi primjerci pronađeni su u Južnoj Dakoti (Black Hills).

Mineral kristalizira u monoklinskom kristalnom sustavu i obično su jako isprutani paralelno osi c. Kristalne plohe često su markirane trokutastim udubljenjima.

Porijeklo imena[uredi - уреди]

Spodumen vuče porijeklo imena izgrčkog jezika, a znači "izgoren do pepela", a taj naziv dobio je prema neprozirnom pepeljastom izgledu materijala prerađenog za upotrebu u industrijske svrhe.

Ležišta i nalazišta[uredi - уреди]

Spodumen se pojavljuje u litijem bogatim granitiima i pegmatitima. Prozirni primjerci od davnina su se koristili kao drago kamenje, a varijeteti kunzit i hidenit poznati su prema jakom pleokroizmu.

Poznatiji lokaliteti s ležištima spodumena nalaze se u Brazilu, na Madagaskaru, SAD-u (Sjeverna Karolina, Kalifornija), Afganistanu i Pakistanu.


Kunzit[uredi - уреди]

Kunzit

Kunzit je tvrdi ružičasti dragi kamen, varijetet spodumena kojemu ružičasta boja dolazi od mangana. Dragulj može biti zagrijan da bi mu se pojačala prvobitna boja, koja je i karakteristična boja za kuncit. Ime je dobio prema G. F. Kunzu, koji ga je otkrio u Connecticutu, SAD, 1902. Danas se najviše vadi u Brazilu, SAD-u, Kanadi, na prostoru država ZND-a, Meksiku, Švedskoj, Zapadnoj Australiji, Afganistanu i Pakistanu.

Hidenit[uredi - уреди]

Hidenit je zeleni varijetet spodumena prvi put otkriven u rudniku Rist-Ellis u Hiddenitu, u Sjevernoj Karolini (SAD), po čemu je i dobio ime. Ponekad se, kao i kunzit, koristi kao dragi kamen.


Vidi još:[uredi - уреди]