Sinbad

Izvor: Wikipedia
Epizoda petog putovanja Sindbada moreplovca. Ilustracija iz "Hiljadu i jedne noći ("Les Mille et une nuits", izdavač Galland - Pariz, 1865)

Sindbad je lik u knjizi Hiljadu i jedna noć. Postoje dva Sindbada: Sindbad nosač i Sindbad moreplovac koji zajedno čine dio sedam povezanih priča. Priče su bazirane na stvarnim doživljajima mornara ali i na Homerovoj Odiseji i starim perzijskom pripovjetkama. Sindbad je izmišljeni pomorac iz Basre, koji je živio u vrijeme Abasidskog halifata, heroj iz priča porijeklom sa Srednjeg istoka. Tokom svojih putovanja morima istočno od Afrike i južno od Azije, on ima fantastične avanture idući u magična mjesta, susreće čudovišta, i nailazi na natprirodne pojave.

Sindbadove priče[uredi - уреди]

Šeherzada svoje pripovijedanje pročinje pričom o Sindbadu nosaču i Sindbadu moreplovcu. Prva priča počinje pričanjem o Sindbadu nosaču, mladom čovjeku, koji je bio razočaran svojim životom. Jedne prilike zapjevao je pjesmu o svojoj nesreći, te o tome kako ga je "sahvatila gorka i tamna sudba", kako mu je život bijedan i da to Bog vidi, ali ništa ne poduzima. Sindbad nosač sreće starijeg čovjeka Sindbada moreplovca, koji priča priču o svojim putovanjima. Još kao mlad, živio je lagodnim životom, ali kada mu je sve to dosadilo krenuo je na svoje prvo putovanje. Na tom putovanju sve je bilo uredu dok kapetan broda nije poželio usidriti brod na nekom ostrvu. Putnici su se tu odmorili i teferičili, dok kapetan nije objavio da se nalaze na ležima uspavanog kita. Tada se već grdosija i počela kretati, mnogi su i poginuli dok se Sindbad moreplovac spasio, uz kako on to sam i kaže, Allahovu pomoć. Na tom ostrvu sreće čovjeka koji ga odvede do njihovog kralja Mihradžana. Kralj je zavolio Moreplovca, međutim Sindbadu sva ta pažnja kralja nije ugušila želju za rodnim gradom Bagdadom, ali u tom mjestu niko nije ni znao ni čuo za Bagdad.

Jednog dana je na ostrvo došao kapetan koji je bio prinuđen da ih nekolicinu ostavi na kitu, te ga Sindbad prepoznaje i odlazi s njim u Bagdad.

Nakon svake ispričane priče Sindbad moreplovac daje po sto zlatnika sindbadu nosaču i šalje ga kući uz napomenu da i sutra dođe da čuje još zanimljiviju priču, toliko zanimljiviju da će prethodnu priču i zaboraviti. Pričanje završava nakon sedam priča kada se Sindbad zadnji put vraća sa svojih putovanja u Bagdad. Tu ga dočekuje kralj koji naredi da se Sindbadova priča zapiše zlatnim slovima, nakon čega se Sindbad vraća kući i porodici.

Porijeklo imena Sindbad[uredi - уреди]

Burton, prvi prevodilac Hiljadu i jedne noći na engleski, navodi da ime Sindbad potiče od sanskritskog "Siddhapati" što znači gospodar, vođa mudraca.

Drugi izvori smatraju da je "Sind" (ili "Sindh") antičko ime rijeke Indus i jednog dijela današnjeg Pakistana, dok perzijsko "baad" znači vjetar.

Uticaji[uredi - уреди]

Danas je Sindbad moreplovac prisutan na više načina. Osim što se malo ostrvo na Shatt-Al-Arab rijeci u Basri se naziva i Sindbadovo ostrvo jer je navodno tu Sindbad naprvaio svoj kamp kad nije bio na moru, snimljene su i mnoge televizijske serije, crtani filmovi i ispričani mnogi romani sa ovom osnovom. Ali u ovim obradama nije trgovac taj koji upada u avanture, nego je to slobodnjak koji trči za avanturama.