Severski Donjec

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Severski Donjec
Северский Донец
Lokacija
Države Rusija
 Ukrajina
GradoviBelgorod, Lisičansk, Sjeverodonjeck
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
Centralnoruska visoravan (Belgorodska ob.)
200 m
Ušće
  – aps. visina
kod Ust-Donjeckija (Rostovska ob.)
? m
Dužina1050[1] km
PritokeOskol, Volčja
Hidrologija
Protok
  – srednji

159 m³/s
Sliv
  – površina

100.000[1] km²
Ulijeva se uDon
Transport
Plovnost220 km (od ušća do ukrajinskog grada Sjeverodonjeck)

Severski Donjec (ruski: Северский Донец, ukrajinski: Сіверський Донець) je velika rijeka na jugozapadu Rusije i istočne Ukrajine, a duga je 1050 km.[1]

Severski Donjec je četvrta po veličini rijeka Ukrajine, velika desna pritoka Dona važna za transport uglja iz Donbaskog bazena.[1]

Hidrografija[uredi | uredi kod]

Severski Donjec izvire na Centralnoruskoj visoravni u Belgorodskoj oblasti, nakon tog teče prema jugu. Nakon što prođe grad Belgorod ulazi u Ukrajinu, kad dotoče istočno od Harkova, naglo zavija prema jugozapadu i gotovo se ponovno vraća u Rusiju, zatim ponovo pravi veliki luk i teče na jugoistok uz velike meandre preko istočne Ukrajine.[1]

U svom donjem dijelu nekih 50 km, rijeka formira granicu između Ukrajine i Rusije, sve do grada Donjeck kod kojeg ulazi u Rusiju da se kod mjesta Ust-Donjecki u Rostovskoj oblasti ulije u rijeku Don.

Karta porječja Dona sa Severskim Donjecom

Severski Donjec sa svojim pritocima ima porječje od oko 100.00 km², koje se proteže od Belgorodske oblasti u Rusiji, preko istočne Ukrajine do Rostovske oblasti.

Zbog pomanjkanja voda u ljetnim mjesecima duž rijeke izgrađeno je puno akumulacionih jezera, a 1970-ih izgrađen je sistem kanala do Dnjepra, kojim se dio voda prebacuje u Severski Donjec.[1]

Rijeka se ledi od decembra do kraja marta. Izgradnjom 6 ustava[1] plovna je do ukrajinskog grada Sjeverodonjeck nekih 220 km od svog ušća u Don.

Povezano[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Donets River (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 21. 10. 2012. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]