Severna zemlja

Izvor: Wikipedia
Položaj Severnaje Zemlje u odnosu na Rusiju

Severna Zemlja ili Sjeverna zemlja je ruska otočna skupina smještena u Arktičkom oceanu u blizini Tajmirskog poluotoka između Karskog i Laptevskog mora, a po upravnoj podjeli pripada Tajmirskom autonomnom okrugu u Krasnojarskom kraju. Otočje zauzima ukupnu površinu od otprilike 37.000 km², a sastoji se od četiri glavna otoka među koje spadaju Oktobarska Revolucija, Boljševik, Komsomolec i Pionir te nekolicine malih otoka.

Povijest[uredi - уреди]

Severna Zemlja je otkrivena tek 1913. i prema tome je najkasnije otkrivena otočna skupina na Zemlji, a igrom slučaja ju je otkrio Boris Аndrejevič Vilkickij tijekom jedne privatno financirane brodske plovidbe u kojoj je nastojao pronaći severoistočni prolaz. Otočje se do 1926. zvalo Zemlja Nikole II., a sve do 1931. vjerovalo se da ga čini samo jedan otok. No, tada je iznad Severne Zemlje preletio njemački zračni brod Graf Zeppelin te je otkriveno da je zapravo riječ o otočju koje se sastoji od najmanje dva otoka, a u predstojeće dvije godine ekspedicija Nikolaja Urvanceva i Georgija Ušakova proučavala je područje i tada se konačno pokazalo da Severna Zemlja ima više otoka negoli je dotad bilo poznato.

Otoci prema veličini[uredi - уреди]

  • Oktobarska Revoljucija (ruski: Октябрьской Революции) je površinom od 14.204 km² najveći otok Severnaje Zemlje, a na njemu se nalazi i planinski vrh Karpinski koji je na visini od 965 metara najviša točka otočja. Polovica otoka je prekrivena ledenjacima, a dijelovima bez leda prevladava vegetacija karakteristična pustinji ili tundri. Otok su otkrili Nikolaj Urvancev i Georgij Ušakov tijekom svoje ekspedicije početkom tridesetih godina 20. stoljeća, a imenovali su ga u čast Oktobarske revolucije.
  • Boljševik (ruski: Большевик) je površinom od 11.206 km² drugi najveći otok Severne Zemlje, a zemljopisnim položajem njezin najjužniji otok. Otok je vrlo brdovit, s vrhovima koji dosežu visinu od 935 metara, a na njemu je smještena i arktička baza nazvana Prima. Ledenjaci zauzimaju oko 30% površine dok uz obalna područja prevladava oskudna vegetacija poput mahovina i lišajeva.
  • Komsomolec (ruski: Комсомолец) je najsjeverniji otok Severnaje Zemlje i površinom od 8.812 km² njezin treći najveći otok, a na njemu se nalazi i najsjvernija točka otočja nazvana Arktički rt. Vrhovi najviših brda na otoku dosežu visinu od 780 metara, a oko 65% njegove površine prekriveno je ledenjacima nastalim na mekom tlu sastavljenom od ilovače i pijeska. Kao i otok Oktobarska Revoljucija otkrili su ga i imenovali istraživači Urvancev i Ušakov, a ovaj su put izabrali ime u čast članovima Komsomola, komunističkog saveza mladeži.
  • Pionir (ruski: Пионер) je površinom od 1.527 km² četvrti po veličini, a smješten je u zapadnom dijelu otočja, gotovo između otoka Komsomoleca i Oktobarska Revolucija.
  • Schmidt (ruski: Шмидта) je manji otok koji je površinom od 467 km² peti po veličini među otocima Severne Zemlje, a nalazi se sjeverozapadno od Komsomoleca.

U popularnoj kulturi[uredi - уреди]

  • Popularna knjiga Dva kapetana od Kaverina se bavi otkrivanjem otoka
  • U Zlatnom oku, sedamnaestom filmu iz serijala o Jamesu Bondu premijerno prikazanom 1995., Severna Zemlja je bila mjesto na kojem se nalazila izmišljena ruska postaja za satelitski nadzor.