Ptolemeidi

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Ptolemeidi (ili Lagidi) su makedonska (helenska) dinastija, koja je vladala Egiptom od 305. pne. do 30. pne.. Osnivač dinastije je Ptolemej, jedan od vojskovođa Aleksandra Velikog.

Posle Aleksandrove smrti 323. pne. Ptolemej je imenovan satrapom (namesnikom) Egipta. Kralj Egipta postaje 305. pne. kao kralj Ptolemej I, znan kasnije kao Ptolemej I Soter ("spasilac").

Egipćani brzo prihvataju Ptolemeide kao naslednike faraona u nezavisnom Egiptu. Ptolemeidi vladaju do 30. pne.. Muški članovi dinastije uzimaju ime Ptolemej, a imena kraljica su obično bila Kleopatre, Arsinoja ili Berenika. Najpoznatija je poslednja kraljica Kleopatra VII, poznata po svojoj ulozi u rimskim građanskim ratovima Julija Cezara i Pompeja, a kasnije između Oktavijana i Marka Antonija. Kad su Rimljani okupirali Egipat, Kleopatra je izvršila samoubistvo i time je završena vladavina Ptolemeja ali i doba helenizma na polju političke istorije.

Ptolemeidi kraljevi i kraljice[uredi | uredi kod]

Datumi u zagradama označavaju vreme kraljevske vlasti. Obično bi vladali zajedno sa svojim suprugama, koje su im obično bile sestre. Nekoliko kraljica je obavljalo kraljevsku dužnost, a najpoznatija je Kleopatra VII (51. pne. -30. pne. ).

Drugi članovi Ptolemejske dinastije[uredi | uredi kod]

  • Ptolemej Keraun (umro 279. pne. ) - najstariji sin Ptolemeja I Sotera.
  • Ptolemej Apion (umro 96. pne. ) - sin Ptolemeja VII. Postao kralj Kirenaike (današnje Libije).
  • Ptolemej Filadelf (rođen 36. pne. ) - sin Marka Antonija i Kleopatre VII
  • Ptolemej Mavretanski (umro 40.) - unuk Kleopatre VII. Kralj Mavretanije i rimski saveznik.