Papkari

Izvor: Wikipedia
(Preusmjereno sa Parnoprstaši)
Parnoprstaši
Ženka žirafe s mladuncem
Ženka žirafe s mladuncem
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Artiodactyla
Owen, 1848.
Područje života
Porodice

Antilocapridae
Bovidae
Camelidae
Cervidae
Giraffidae
Hippopotamidae
Moschidae
Suidae
Tayassuidae
Tragulidae

Papkari, tahoprstaši ili parnoprstaši (lat. Artiodactyla) su red viših sisavaca (Placentalia). Obuhvaćaju oko 220 vrsta od kojih neke, a posebno porodica goveda, imaju vrlo velik gospodarski značaj.

Osobine[uredi - уреди]

Parnoprstaši su dobili ime jer imaju parni broj prstiju, dva ili četiri. Srodnost među pojedinim grupama uočio je zoolog Richard Owen u 19. stoljeću i uveo nazive "neparnoprstaši" i "parnoprstaši". Uzdužna os noge nalazi se kod parnoprstaša između trećeg i četvrtog prsta. Ta dva srednja prsta su najizraženija. Prvobitni prvi prst može se naći samo kod fosilnih predstavnika a kod današnjih parnoprstaša potpuno nedostaje. Drugi i peti prst su različito razvijeni: kod vodenkonja koje se smatra razvojno starijim, oni su još veliki i potpuno funkcionalni. Veliki broj parnoprstaša, kao, npr. jeleni, gazele, goveda i koze su bitno smanjeni i više ne dodiruju podlogu. Kod nekih drugih porodica parnoprstaša, kao kod deva i žirafa je povlačenje tih prstiju otišlo tako daleko, da drugi i peti prst više nemaju niti u rudimentarnom obliku.

Porijeklo[uredi - уреди]

Kao i mnogi dugi sisavci, parnoprstaši su se pojavili prije oko 54 miliona godina u vrijeme ranog eocena. Ti rani parnoprstaši sa četiri ili pet razvijenih prstiju a hranili su se mekim dijelovima bilja kao i lišćem. U razdoblju kasnog eocena, prije oko 46 miliona godina razvila su se već sva tri i danas postojeća podreda: svinjolike životinje ili nepreživači (Suina), Tylopodi i preživači (Ruminantia).

Sistematika[uredi - уреди]

Anatomija probavnog trakta parnoprstaša je podloga za njihovu podjelu. Svinje, pekarii i vodenkonji imaju želudac podijeljen na dva odnosno tri dijela, i probavljaju ju direktno, bez preživanja. Radi toga su svrstani u nepreživače. Svi drugi parnoprstaši preživaju . Prema današnjim spoznajama, ta se sposobnost razvila dva puta, nezavisno jedna od druge. Radi toga se danas deve ne ubrajaju prave preživače, nego u Tilopode.

  • porodica deva (Camelidae)

I kitovi vode porijeklo od parnoprstaša. U vrijeme klasične sistematike, oni su tvorili zaseban red. Međutim, danas ih se uključuje u kladogram parnoprstaša. Slijedi pojednostavljeni prikaz filogenetske sistematike parnoprstaša:

Artiodactyla (parnoprstaši)
 |-- Suina (nepreživači)
 |    |-- N.N.
 |    |    |-- Hippopotamidae (vodenkonji)
 |    |    `-? Cetacea (kitovi)
 |    `-- Suoidea (svinje i pekarii)
 `--Selenodontia
     |-- Tylopoda (deve, tilopodi)
     `-- Ruminatia (preživači)
          |-- Tragulidae (tragulidi)
          `-- Pecora (životinje s obrambenim rogovima)
               |-- Giraffidae (žirafa i okapi)
               `-- N.N.
                    |-- Cervoidea
                    |    |-- Moshidae (moškavci ili mošusni jeleni)
                    |    `--N.N.
                    |        |-- Antilocapridae (životinje s dva roga)
                    |        `-- Cervidae (jeleni)
                    `-- Bovidae (šupljorošci ili životinje šupljih rogova)
Wikispecies-logo.svg
Wikivrste imaju podatke o: