Orodromeus

Izvor: Wikipedia
Orodromeus
Orodromeus makelai
Orodromeus makelai
Status zaštite

Status zaštite: Izumrli
Raspon fosila: Kasna kreda
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Reptilia
Nadred: Dinosauria
Red: Ornithischia
Podred: Ornithopoda
Rod: Orodromeus
Horner & Weishampel, 1988.
Vrsta: O. makelai
Dvojno ime
Orodromeus makelai
Horner & Weishampel, 1988.
Područje života

Orodromeus ("planinski trkač") je bio rod ornitopoda biljoždera koji je živio u Sjevernoj Americi tijekom kasne krede.

Otkriće i naziv[uredi - уреди]

Ostatke Orodromeusa je otkrio Robert Makela tijekom jednog iskopavanja u okrugu Teton (Montana) u koloniji Planina jaja koja je pripadala mnogo većem srodniku, rodu Maiasaura. Tipična vrsta, Orodromeus makelai, nazvana je i ukratko opisana od strane Jacka Hornera i Davida B. Weishampela 1988. godine. Naziv roda dobijen je od grčkog ὄρος, oros, "planina", prema nalazištu Planina jaja, i od δρομεύς, dromeus, "trkač", prema prilagođenosti ove životinje trčanju. Naziv vrste dat mu je u čast preminulog Makela.[1]

Holotipni primjerak, MOR 294, pronađen je u sloju formacije Two Medicine, koji potiče iz vremena prije oko 75 milijuna godina. Primjerak se sastoji od nepotpunog skeleta sa lubanjom. Paratipni primjerci su MOR 249, gnijezdo sa 19 jaja, od kojih su neka sadržavala embrij; PP 22412, par zadnjih udova; MOR 331, nepotpun skelet; MOR 248, skelet sa lubanjom; i MOR 403, moždana šupljina.[1] Puni objavljeni opis još uvijek nedostaje, mada postoji neobjavljena postavka o Orodromeusu.[2]

Opis[uredi - уреди]

Orodromeus je bio maleni dvonožni biljožder koji je vjerojatno dijelio životni prostor sa dinosaurima kao što su Daspletosaurus i Einiosaurus. Horner i Weishampel su procijenili njegovu dužinu na 2,5 metra.[1]

Orodromeusa karakteriziraju kosti očnih kapaka povezane sa zadnjim dijelom lubanje; kvrga na Os iugale; članak koji nije bio srastao; i trouglasti zubi u gornjoj i donjoj čeljusti sa vertikalnim okluzijama.[1] Na svakoj strani čeljusti postojalo je 10 do 13 zuba. U kosti prednjeg dijela čeljusti nalazilo se još 5 zuba, što je slučaj kod još nekih srodnih rodova.[3]

Zbog naprednog razvoja kostiju i zuba kod embrija, Horner je zaključio da su mladunci bili potrkušci, za razliku od mladih Maiasaura koji su bili čučavci.[1]

Paleobiologija[uredi - уреди]

Spekulira se da je ova životinja kopala jame slično kao i njezin srodnik Oryctodromeus, što se još može zaključiti i na osnovu kostiju pronađenih u međusobnoj blizini u slučajevima kada bi one trebale biti razbacane.[4] Međutim, nisu pronađene nikakve strukture koje bi ukazale na to; on ipak ima neke anatomske osobine koje su bile prisutne i kod Oryctodromeusa i Zephyrosaurusa i koje se mogu shvatiti kao prilagodbe kopanju.

Histološka istraživanja dugih kostiju (onih čija je dužina veća od širine) kod raznih primjeraka Orodromeusa dala su mnoga saznanja o stopi rasta, načinu rasta i starosti kod tih životinja. Rast ovih životinja tekao je relativno sporo u odnosu na ostale dinosaure. Rasli su brže od današnjih krokodila, ali sporije od ptica. Rast odmah nakon izlijeganja bio je najveći, a brzo je tekao i u fazi mladosti - brže nego kod srodnih rodova Tenontosaurus i Dryosaurus. Kada bi dostigli odraslo doba, rast je bio gotovo potpuno gotov. Smatra se da je dostizao odraslo doba sa 4 do 6 godina.[5]

Zbog naprednog razvoja kostiju i zuba kod embrija, Horner je zaključio da su mladunci bili potrkušci, za razliku od mladih Maiasaura koji su bili čučavci.[1]

Filogenija[uredi - уреди]

Horner i Weishampel su priključili rod Orodromeus porodici Hypsilophodontidae, kao najmađeg poznatog pripadnika.[1] Danas se ta porodica smatra neprirodnom parafiletičnom grupom, pa se Orodromeus smatra primitivnim pripadnikom Euornithopoda.

U popularnoj kulturi[uredi - уреди]

Orodromeus je prikazan u trećoj epizodi TV serije Discovery Channela Dinosaur Planet u kojem živi u krdima i plijen je čoporu Troodona.

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6 Horner, J. and Weishampel, D., 1988, “A comparative embryological study of two ornithischian dinosaurs”, Nature (London), 332(No. 6161): 256-257 (1988)
  2. Scheetz, R.D., 1999, Osteology of Orodromeus makelai and the phylogeny of basal ornithopod dinosaurs D. Ph. Thesis in Biology, Montana State University, Bozeman, 189 pp
  3. David B. Norman, Hans-Dieter Sues, Lawrence M. Witmer, Rodolfo A. Coria (2004), Basal Ornithopoda, 2.: University of California Press, ISBN 0-520-24209-2 
  4. Varricchio, David J.; Martin, Anthony J.; and Katsura, Yoshihiro (2007). "First trace and body fossil evidence of a burrowing, denning dinosaur". Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences 274 (1616): 1361–1368. DOI:10.1098/rspb.2006.0443. PMID 17374596. pristupljeno na 22. 03. 2007.. 
  5. J. Horner, D. Weishampel: A Comparative Embryological study of Two Ornithischian Dinosaurs. In: Nature. London 1988, 332 (Nr. 6161), S. 256–257

Izvori[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]