Dryosaurus

Izvor: Wikipedia
Dryosaurus
Model u Poljskoj
Model u Poljskoj
Status zaštite

Status zaštite: Izumrli
Raspon fosila: Kasna jura
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Reptilia
Nadred: Dinosauria
Red: Ornithischia
Podred: Ornithopoda
Porodica: Dryosauridae
Rod: Dryosaurus
Marsh, 1894.
Vrsta: †D. altus
Područje života

Dryosaurus ("gušter-hrast", Grčki δρυο/dryo - "hrast" i σαυρος/sauros - "gušter"; naziv je dobio prema obliku obraznih zuba, koji liče na lišće hrasta) je bio rod ornitopoda koji su živjeli tijekom perioda kasne jure, prije 155 do 145 milijuna godina. Bio je iguanodont, a isprva je klasificiran kao hipsilofodont. Njegovi ostaci pronađeni su na zapadu Sjedinjenih Američkih Država, a prvi put je pronađen u kasnom 19. stoljeću. Jedina poznata vrsta je Dryosaurus altus, ali su se Valdosaurus canaliculatus (Engleska) i Dysalotosaurus lettowvorbecki (Tanzanija) prije također smatrali vrstama ovog roda.[1][2][3]

Paleobiologija[uredi - уреди]

Skelet vrste D. altus (ispod) sa skeletom roda Ceratosaurus

Dryosaurus je imao dug vrat, duge i vitke noge i dug, ukrućen rep. Goljenična kost je bila duža od bedrene. Krstača se sastojala od šest spojenih kralježaka, a prepubis i postpubis su bili dugi. Na rukama je imao pet kratkih prstiju. Poznati primjerci bili su dugi između 2,4 i 4,3 metra i teški između 77 i 91 kilograma. Međutim, veličina odraslih jedinki nije poznata zato što do sada nisu pronađeni odrasli primjerci Dryosaurusa.[4]

Dryosaurus je imao rožnat kljun i obrazne zube i bio je biljožder, kao i ostali ornitopodi. Neki znanstvenici smatraju da je imao strukture slične obrazima kako mu hrana ne bi ispadala iz usta dok ju je žvakao.

Brz i okretan trkač sa snažnim nogama, Dryosaurus je koristio svoj ukrućeni rep kao protutežu prednjem dijelu tijela.[5] Vjerojatno se oslanjao na brzinu za obranu od grabežljivaca.

Ishrana i zubi[uredi - уреди]

Zube Dryosaurusa, prema kuratoru muzeja Johnu Fosteru, karakterizira "jak srednji greben na lateralnoj površini".[6] Dryosaurus se uglavnom hranio niskom vegetacijom u drevnoj naplavnoj ravnici koju je nastanjivao.[6]

Rast i razvoj[uredi - уреди]

John Horner i kolege proveli su jedno histološko istraživanje po pitanju rasta Dryosaurusa i još dva ornitopoda. Svi istraživači su pregledali kosti Dryosaurusa, od kojih ni jedna nije pripadala odrasloj jedinki. Zaključili su da je rast kod Dryosaurusa završavao tek sa 15 godina starosti. Kod manjeg ornitopoda Orodromeusa odrastanje se vrlo brzo odvijalo, te je on dostizao punu veličinu sa 4 do 6 godina.[7]

Ostaci tek izleglog Dryosaurusa pronađeni u Dinosaur National Monumentu u Utahu potvrđuju da je Dryosaurus slijedio sličan kraniofacijalni razvoj kao i ostali kralježnjaci; oči su mu proporcionalno bile velike, a njuška kratka dok je bio mlad.[6] Kako je rastao, tako su njegove oči postajale proporcionalno manje, a njuška proporcionalno duža.[6]

Otkriće i nalazišta[uredi - уреди]

Prvi pronađeni primjerak sastojao se od jednog zuba, zdjelice i jednog zadnjeg uda (YPM 1876) i potiče iz Como Bluffa u Wyomingu, jednog poznatog "groblja dinosaura" formacije Morrison. Othniel Charles Marsh (1878.) je opisao taj primjerak kao novu vrstu roda LaosaurusLaosaurus altus. Marsh je tek nakon otkrića još primjeraka primijetio važne razlike između te i drugih vrsta roda Laosaurus, kao što su duži vratni kralješci i tanji prepubis; zato je 1894. uspostavio rod Dryosaurus.

Formacija Morrison[uredi - уреди]

Ostaci Dryosaurusa su pronađeni u stratigrafskim zonama 2-6 u kasnojurskim slojevima formacije Morrison, koja se nalazi na zapadu Sjeverne Amerike.[8] Na jednom spektakularnom nalazištu blizu Uravana (Colorado) pronađeno je stotine primjeraka vrste D. altus, i to u različitim stadijima odrastanja. Druga mjesta na kojima su pronađeni ostaci Dryosaurusa su Bone Cabin Quarry, zatim Red Fork u Wyomingu i Lily Park u Coloradu.[6]

Sistematika[uredi - уреди]

Dryosaurus je pripadnik porodice Dryosauridae, koja je po njemu i dobila naziv. Srodstvo između Dryosaurusa i ostalih pripadnika ove porodice nije jasno.[9]

Dryosaurus se dugo smatrao pripadnikom porodice Hypsilophodontidae. Tek su Milner i Norman 1984. godine, na osnovu razlika između Dryosaurusa i ostalih hipsilofodonta, za njega uspostavili odvojenu grupu. Cooper (1985.) je postavio danas odbačenu potporodicu Dryosaurinae, koju je svrstao unutar Hypsilophodontidae.[10]

Bilješke[uredi - уреди]

  1. Tom R. Hübner and Oliver W. M. Rauhut (2010). "A juvenile skull of Dysalotosaurus lettowvorbecki (Ornithischia: Iguanodontia), and implications for cranial ontogeny, phylogeny, and taxonomy in ornithopod dinosaurs". Zoological Journal of the Linnean Society 160 (2): 366–396. doi:10.1111/j.1096-3642.2010.00620.x. 
  2. McDonald AT, Kirkland JI, DeBlieux DD, Madsen SK, Cavin J, et al. (2010). "New Basal Iguanodonts from the Cedar Mountain Formation of Utah and the Evolution of Thumb-Spiked Dinosaurs". PLoS ONE 5 (11): e14075. doi:10.1371/journal.pone.0014075. PMC 2989904. PMID 21124919. 
  3. Galton, P.M., 1977. "The Upper Jurassic dinosaur Dryosaurus and a Laurasia-Gondwana connection in the Upper Jurassic", Nature 268(5617): 230-232
  4. Horner, John R.; de Ricqlés, Armand; Padian, Kevin; and Scheetz, Rodney D. (2009). "Comparative long bone histology and growth of the "hysilophodontid" dinosaurs Orodromeus makelai, Dryosaurus altus, and Tenontosaurus tillettii (Ornithischia: Euornithopoda)". Journal of Vertebrate Paleontology 29 (3): 734–747. doi:10.1671/039.029.0312. 
  5. Marshall (1999) pp. 138-139
  6. 6.0 6.1 6.2 6.3 6.4 "Dryosaurus altus," Foster (2007) pp. 218-219.
  7. John R. Horner, Armand De ricqlès, Kevin Padian, Rodney D. Scheetz (2009): Comparative Long Bone Histology and Growth of the “Hypsilophodontid” Dinosaurs Orodromeus makelai, Dryosaurus altus, and Tenontosaurus tillettii (Ornythlschla: Euornithopoda). In: Journal of Vertebrate Paleontology, 29(3), S. 734–747.
  8. "Appendix," Foster (2007) pp. 327-329.
  9. McDonald AT, Kirkland JI, DeBlieux DD, Madsen SK, Cavin J, et al. (2010). "New Basal Iguanodonts from the Cedar Mountain Formation of Utah and the Evolution of Thumb-Spiked Dinosaurs". PLoS ONE 5 (11): e14075. doi:10.1371/journal.pone.0014075.
  10. Donald F. Glut: Dinosaurs: The Encyclopedia. McFarland & Co, Jefferson, North Carolina 1997, ISBN 0-89950-917-7.

Izvori[uredi - уреди]

  • Foster, J. (2007). Jurassic West: The Dinosaurs of the Morrison Formation and Their World. Indiana University Press. 389pp.
  • Palmer, D., ur. (1999). The Marshall Illustrated Encyclopedia of Dinosaurs and Prehistoric Animals. London: Marshall Editions. str. 138–139. ISBN 1-84028-152-9. 

Vanjske veze[uredi - уреди]