Maslačak
| {{{naziv}}} | ||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Status zaštite | ||||||||||||
| Sistematika | ||||||||||||
|
||||||||||||
| Područje života | ||||||||||||
|
|
||||||||||||
|
Maslačak (Taraxacum) rod porodice glavočike (Asteraceae, prije zvana Compositae). Ima 25 vrsta maslačaka, i obično se nalazi u krajevima s umjerenom i hladnom klimom. Česta je livadska biljka. U pučkoj medicini koristi se kao gorko sredstvo, kolagog, aperitiv te za smanjivanje masnoće u krvi. Maslačak je također jestiv, tj. listovi kada su obareni, i uzgaja se kao jestiva biljka u mnogim zemljama svijeta.
Opis [uredi - уреди]
Poznata je po ljekovitosti, kao izuzetno hranjiva biljka bogata vitaminima C i A, organskim kiselinama, mineralima (posebno kalijem, natrijem i magnezijem). Proljetna salata pravi se od sasvim mladih listova koji se beru prije cvjetanja i izvan naseljenog područja.
U narodnoj medicini se koristi za opće jačanje organizma i čišćenje krvi. Od njega se može spravljati čaj, sirup ili maslačkovo vino.
Korijen maslačka ima složen kemijski sastav. U mliječnom soku sadrži hetrerozide, ugljikohidrate i minerale. Koristi se za liječenje upale i kamenaca žučne vrećice, žutice i sl.
Maslačak je veoma rasprostranjen. Nalazi se na livadama i travnjacima, po pustim mjestima i napuštenim njivama, pored puteva i oko naselja.
Prvobitno nastao na prostorima Euroazije, danas je rasprostranjen i u Sjevernoj Americi, južnim dijelovima Afrike, Novom Zelandu, Australiji i Indiji. Na teritoriju Balkana najčešće se sreće vrsta Taraxacum officinale.