Loživa ulja

Izvor: Wikipedia

Loživa ulja ili mazut[1] su goriva dobivena frakcijskom destilacijom nafte, kao destilatna i/ili ostatna goriva. Govoreći generalno, loživa ulja su svi tekući naftni proizvodi koji izgaraju u pećima i kotlovima za proizvodnju topline ili se koriste u motorima za dobivanje snage, kao pogonsko gorivo u industriji, termoelektranama, brodski pogin i dr.[2] To je skupina tekućih naftnih proizvoda, smjesa ugljikovodika visokog vrelišta koja najviše služi kao visokokalorično gorivo za loženje, te je zbog toga zakonski olakšano PDV-om.

Osobine i podjela[uredi - уреди]

Loživa ulja se sastoje od dugačkih lanaca ugljikovodika, a posebno od alkana, cikloalkana i aromatskih ugljikovodika. Termin loživo ulje u užem smislu se odnosi na najteže komercijalno gorivo koje se može dobiti od sirove nafte.

Loživo ulje sadrži više frakcije destilacije nafte koje zaostaju nakon odvajanja benzina i drugih lakih sastojaka, ili pak je to ostatak pri atmosferskoj ili vakuumskoj frakcijskoj destilaciji i drugim postupcima rafinerijske preradbe nafte.

Svojstva loživih ulja određena su normama i propisima, a najznačajnija su gustoća, viskoznost (lagana, srednja i vrlo teška)[3], stinište i plamište, te udjel sumpornih spojeva (mazut s manje i mazut s više sumpora, granica je 1%)[4], koksa i pepela. Razlikuju se destilacijska ili plinska (specijalno lako i lako) i ostatna loživa ulja.

Destilacijska ulja manje su gustoće i viskoznosti i malog udjela sumpornih spojeva. Glavna namjena je kao goriva za grijanje u domaćinstvima, školama, športskim dvoranama i drugim javnim ustanovama, malim industrijskim pećima i sušarama, plastenicima, staklenicima, ITD..

Ostatna ulja mogu biti laka , srednja ili teška. Nastaju frakcionacijom naftnih destilacijskih ostataka.

U Hrvatskoj se loživa ulja dijele u nekoliko skupina s obzirom na fizikalno-kemijska svojstva i primjenu[1][2]:

  • Ekstra lako loživo ulje (loža, lož ulje, LU EL): destilatno gorivo s primjenom u domaćinstvu i industriji, za uređaje s isparivačkim plamenicima i plamenicima na rasprskavanje bez mogućnosti predgrijavanja goriva. Dodaje mu se crvena boja kako bi se mogla onemogućiti zloupotreba. Skladišti se u podzemnim spremnicima ili u spremnicima koji nisu izloženi temperaturama nižim od točke tečenja goriva.
Značajke Jedinica Ekstra lako loživo ulje
gustoća kod 15 °C kg/m³ najviše 860
destilacija do 370 °C  % v/v najmanje 95,0
točka paljenja °C više od 55,0
kinematička viskoznost kod 20 °C mm²/s 2,5 - 6,0
količina ukupnog sumpora  % m/m najviše 0,5
količina vode mg/kg najviše 350
količina sedimenta mg/kg najviše 100
količina koksnog ostatka (od 10%-tnog destilata)  % m/m najviše 0,30
dolnja ogrjevna vrijednost MJ/kg najniže 42
količina pepela  % m/m najviše 0,02
točka tečenja 16.4. - 30.9. °C najviše 0
točka tečenja 1.10. - 31.10. i 1.3. - 15.4. °C najviše -6
točka tečenja 1.11. - 29.2. °C najviše -12
boja crvena
količina indikatora mg/L 6,0 - 9,0
  • Ekstra lako loživo ulje (LU L-I, LU L-II): kombinacija destilatnog i ostatnog goriva koje se primjenjuje za izvore topline u sustavima grijanja i industriji opremljenih s instalacijama za predgrijavanje goriva pri skladištenju i uporabi.
  • Srednje loživo ulje (LU S-I, LU S-II): ostatno gorivo koje se primjenjuje za izvore topline u industriji i energetskim postrojenjima s mogućnosti predgrijavanja pri prijenosu, skladištenju i uporabi.
  • Teško loživo ulje (mazut, bunker-ulje, LU T-I, LU T-II) je najviše zastupljeno teško loživo ulje. To je ostatno gorivo koje se primjenjuje u velikim industrijskim pećima i velikim energetskim postrojenjima s mogućnosti predgrijavanja pri prijenosu, skladištenju i uporabi. Viskozan, gust i tamnoobojen proizvod, a služi kao gorivo parnih kotlova u termoelektranama i toplanama, u indutrijskim pećima, za pogon brodskih motora i dr.. Viskoznost mazuta prilagođuje se i poboljšava prethodnom toplinskom obradbom ili miješanjem ulja s manje viskoznim lakim ili srednjim loživim uljima, a potrebno je i njegovo zagrijavanje neposredno prije doziranja i raspršivanja u ložištima. Uporaba teških loživih ulja sve više se uvjetuje smanjenjem udjela nepoželjnih i ekološki nepovoljnih sumpornih spojeva.
Značajke Jedinica LU L-I LU L-II LU S-I LU S-II LU T-I LU T-II
točka paljenja °C više od 60,0 60,0 70,0 70,0 80,0 80,0
kinematička viskoznost na 50 °C mm²/s 6,0 - 20,0 6,0 - 20,0 - - - -
kinematička viskoznost na 100 °C mm²/s 2,0 - 6,0 2,0 - 6,0 6,0 - 26,0 6,0 - 26,0 26,0 - 45,0 26,0 - 45,0
količina ukupnog sumpora % m/m najviše 1,0 2,0 1,0 2,8 1,0 3,0
količina vode  % v/v najviše 0,3 0,3 0,5 0,5 1,0 1,0
količina vode i sedimenta  % v/v najviše 0,5 0,5 1,0 1,0 1,5 1,5
količina koksnog ostatka  % m/m najviše 8 8 15 15 18 18
dolnja ogrjevna vrijednost MJ/kg najniže 41 41 40 40 39 39
količina pepela  % m/m najviše 0,15 0,15 0,20 0,20 0,20 0,20
točka tečenja °C najviše 30 30 40 40 50 50

Proizvodnja i transport loživog ulja u Hrvatskoj[uredi - уреди]

U Hrvatskoj danas loživo ulje proizvodi INA d.d. u Rafineriji nafte Rijeka. Loživo ulje transportira se autocisternama, vagonskim cisternama i tankerima.

Izvori[uredi - уреди]