Cookovi Otoci
Kukova Ostrva Cookovi Otoci Kūki 'Āirani Cook Islands | |
|---|---|
 Zastava | |
| Himna: "Te Atua Mou E God is Truth" | |
 | |
| Glavni grad | Avarua |
| Najveći grad | glavni_grad |
| Službeni jezici | Engleski Maorski Kukovih Ostrva |
| Demonim(i) | Cook Islander |
| Vlada | Ustavna monarhija |
| Kraljica Elizabeta II | |
Tom Marsters | |
• Premijer | Henry Puna |
| Pridružena država | |
• Samouprava u slobodnoj asocijaciji s Novim Zelandom | 4. august 1965. |
| Površina | |
• Ukupno | 240 km2 (206..) |
| Stanovništvo | |
• Popis iz 2006 | 19.569 |
• Gustoća | 76 /km2 |
| BDP (PPP) | procjena za 2005 |
• Ukupno | 183,2 mil $ (nerangiran.) |
• Per capita | 9.100 $ (not ranked.) |
| Valuta | Novozelandski dolar također se koristi (Dolar Cookovih Otoka) (NZD) |
| Vremenska zona | UTC-10 |
| Pozivni broj | 682 |
| Veb-domena | .ck |
Kukovi ili Cookovi Otoci predstavljaju skupinu od 15 malih otoka u Južnom Pacifiku koji se nalaze u slobodnoj asocijaciji s Novim Zelandom.
Imaju oko 20.000 stanovnika, koji su većinom polinežanski Maori Cook Otočja. Glavna vjerska zajednica je krščanska Crkva Cook Otočja.
Glavni izvor prihoda je turizam.
Sastoji se od 15 malih ostrva u Južnom dijelu Pacifika, ukupne površine 240 km². Glavni grad ove države je Avarua, a službeni jezici su engleski, kukovski maorski.
Otoke su između 9. i 12. stoljeća naselili Polinežani s Društvenih otoka i Samoe. Prvi Europljanin koji je pristao na otoke 1606 je španjolac Pedro Fernández de Quirós. Dok je zatim 1773 pristao i James Cook. Velika Britanija proglašava 1888 protektorat nad otocima, a 1900 prepušta Novom Zelandu.Otoci su 1965 dobili potpunu autonomiju i tako reći postali suvereni.
Kukovi otoci pripadaju polinezijskom govornom području, a njegovu većinu danas čine Maori (10,000, 2006., procjena UN-a); Bukabukanci ili Pukapukanci (1,000), narod srodan Samoancima; Manihikijci koji na Manihikiju žive barem od 1500 n.e. Njihovo porijeklo mora biti sa Rarotonge, odakle su se naselili na Rakahangu, pa na Manihiki. Od ostalih Polinezijaca ima i Tongarevanaca (300) sa otoka Penrhyn ili Tongareva; i Niujci (200); Nadalje Euronezijci (900); Anglonovozelanđani (700). Posljednje dvije grupe služe se engleskim jezikom, dok se domorodački narodi služe vlastitim polinežanskim jezicima.
Religiozno, stanovnici Kukuvog otočja pripadaju Kršćanskoj crkvi Kukovog Otočja, a druga najveća skupina su Rimokatolici. Također ima i pripadnika drugih vjera: Bahaista (čija je vjera bahaizam), Jehovinih svjedoka, baptista, mormona.
Kukovi otočani imaju vlastitu upravu i specijalno partnerstvo sa Novim Zelandom, koje im dozvoljava dvojno državljanstvo, i mnogi su od njih iselili na Novi Zeland i na Australiju. Domorodačko stanovništvo veoma je srdačno.
Najrazvijenija grana industrije je turizam, koji prednjači u odnosu na offshore (bescarinskog) bankarstvo, trgovine biserima i izvozom voća.
- Aitutaki
- Atiu
- Mangaia
- Manihiki
- Manuae
- Mauke
- Mitiaro
- Nassau
- Palmerston
- Penrhyn
- Pukapuka
- Rakahanga
- Rarotonga
- Suwarrow
- Rarotonga,Kukovi otoci fotografije Arhivirano 2006-06-21 na Wayback Machine-u
- The Cook Islands Arhivirano 2011-08-31 na Wayback Machine-u
| Samostalne države |  Australija •  Cookovi Otoci1 •  Fidži •  Istočni Timor2 •  Kiribati •  Maršalovi Otoci •  Mikronezija •  Nauru •  Niue1 •  Novi Zeland •  Palau •  Papua Nova Gvineja •  Samoa •  Solomonski Otoci •  Tonga •  Tuvalu •  Vanuatu | .svg) | |||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Teritoriji samostalnih država | |||||||||||
| Zavisni teritoriji | |||||||||||
1 Države u slobodnoj vezi s Novim Zelandom. • 2 Često se ubraja pod Aziju. | |||||||||||
