Kruševska Republika

Izvor: Wikipedia
Kruševska Republika
Крушевска Република
republika
[[Otomansko carstvo|]] Ottoman flag.svg
1903 Ottoman flag.svg [[Otomansko carstvo|]]

Zastava

Zastava

Glavni grad Kruševo
Jezik/ci makedonski
Religija kršćanstvo
Vlada privremena ustanička vlada
predsjednik privremene vlade
 - 1903 Nikola Karev
 - 1903 Dinu Vangeli
Historija
 - Ilindanski ustanak 3. august
 - Ukinuta 13. august

Kruševska Republika (makedonski: Крушевска Република) je bila kratkotrajna samoproglašena i međunarodno nepriznata balkanska republika, koja je egzistirala samo 13 dana u augustu 1903.

Bez obzira na njenu kratku povijest, ona i danas ima veliki značaj za makedonski narod. Uspomena na nju i na Ilindanski ustanak - najveći je makedonski nacionalni praznik Ilinden koji se obiježava 2. augusta u Kruševu, koji je bio sjedište Republike - i njene privremene vlade.

Makedonium spomenik Kruševskoj Republici u Kruševu

Historijat Republike[uredi - уреди]

Glavni članak: Ilindanski ustanak

Republika je nastala za Ilindanski ustanak u augustu 1903 kojeg su poveli ustanici iz VMRO-a nakon zauzimanja Kruševa, ustanici su prolasili Republiku 3. augusta 1903.

Vojvode Kruševske Republike (1903)

Ustanici su izabrali između sebe komitet od 60 članova, po 20 iz svake etničke grupe koja je tad živjela u Kruševu (Makedonci, Vlasi i Albanci).[1] Komitet je izabrao privremenu šesteročlanu vladu u kojoj su bili; Dinu Vangeli, Georgi Čače, Teohar Neškov, Hristo Ćurkčiev, Dimitar Sekulov i Nikola Balju.[2], koji su bili nešto poput ministara, zaduženi za svoje resore, - za predsjednika je izabran Nikola Karev.

Vlada je izdala - Kruševski manifest (osobno ga je sastavio Nikola Karev), koji je određivao ciljeve ustanka i organiziranje buduće Makedonske države, nakon ustanka.

Četa Pitu Gulija

Ustanak je iznenadio otomansku vlast, koja se brzo pribrala, i pokrenula veliku ofenzivu na ustanike. Prvo su zauzeti Smilevo i Demir Hisar na prilazu Kruševu, a već 10. augusta 20 000 turskih askera pod komandom Bahtijar-paše opkolilo je Kruševo. Kruševsku Republiku, branilo je 1 200 ustanika na čelu s vojvodom Pitu Gulijem. Bahtijar-paša je 12. augusta, pozvao ustanike na predaju, ali su ga oni odbili. Nakon velike artiljerijske pripreme, turske čete su sa svih strana ušle u Kruševo. Četa vojvode Pitu Gulija je izginula do posljednjeg čovjeka, branivši ulaz u Kruševo kod mjesta Mečkin kamen, na tom mjestu podignut je Makedonium, spomenik Kruševskoj Republici.

Privremena vlada, na čelu s Nikolom Karevim, uspjela je pobjeći iz grada. Iako je Kruševska republika trajala je samo deset dana, njen značaj je bio mnogo značajniji, ostala je svijetionik za naredne generacije.

Pogledajte i ove stranice[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

  1. Tanner, Arno (2004). The Forgotten Minorities of Eastern Europe: The history and today of selected ethnic groups in five countries.. East-West Books. str. 215.. ISBN 952916808X. 
  2. Siljanov, Hristo. Oslobodilačke borbe Makedonije, Sofija 1933. str. 292. ((bg))

Literatura[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]