Konstantinove terme
| Konstantinove terme Thermae Constantinianae | |
|---|---|
 | |
| Država |  Italija
|
| Grad | Rim |
Konstantinove terme (latinski: Thermae Constantinianae) su posljednje velike rimske terme, koje je dao podići car Konstantin, nešto prije 315.[1]
U konstantinovo vrijeme izgrađene i terme u Konstatinopolisu i Arlesu, pa se i njih zove Konstantinove terme.
Historija[uredi | uredi kod]
Kako su jako stradale od požara i potresa 443. godine, a obnovio ih je prefekt grada Rima Petronius Perpenna Magnus Quadratianus. U to vrijeme su najvjerovatnije isklesane i ispred ulaza u terme postavljene divovske skulpture Kastora i Polideuka i konja. One su danas smještene ispred Kvirinalske palače, na istoimenom trgu.[1]
Jedini koji je nešto pisao o njima bio je Amijan Marcelin.[1] Ruševine tih termi bile su vidljive još početkom 16. vijeka, pa se današnje znanje o toj građevini bazira na crtežima i opisima iz tog vremena. Posljednji ostaci su gotovo potpuno uništeni između 1605. i 1621. kada je građena palača Rospigliosi.[1]
Konstantinove terme izgrađene su na nepravilnom četverouglu između tadašnjih predgrađa Longus, Alta Semita, Salutis i Fundani, a kako je to bio obronak brda, teren je umjetno ravnan, upravo tu su pronađene ruševine kuća iz 2, 3. i 4. vijeka.[1]
Bazeni su bili položeni u smjeru sjever-jug, sa glavnim ulazom na sjeveru, a sporedni se nalazio na zapadu prema Marsovom polju. Čini se da je frigidarium imao dužu os u smjeru sjever-jug, umjesto uobičajen istok-zapad, a iza njega nalazili su se tepidarium i caldarium, oba kružnog tlocrta.[1]
