Koblenz

Izvor: Wikipedia
Koblenz
Koblenz
Grb Položaj na karti
Grb grada Koblenz
Osnovni podaci
Savezna država Porajnje i Falačka
Stanovništvo 106.445 [1] (2009.)
Gustoća stanovništva 1.014/km²
Površina 102,02 km²
Nadmorska visina 600 m
Koordinate 50°21′N, 7°35′E
Poštanski broj 56001–56077
Registarska oznaka KO
Službena stranica www.koblenz.de
Karta
Koblenz na karti Njemačka
Koblenz
Koblenz

Položaj grada na karti Njemačke

Koblenz (također Coblenz u starom njemačkom pravopisu, fr. Coblence) je grad u Njemačkoj, u saveznoj pokrajini Porajnju i Falačkoj. Grad je smješten na obje obale rijeke Rajne kod ušća Moselle.

Nakon Mainza i Ludwigshafena, to je treći po veličini grad u Porajnju i Falačkoj sa populacijom od oko 106.000 (2009.). Koblenz se nalazi u Porajnju, 92 km jugoistočno od Kölna.

Povijest[uredi - уреди]

Oko 1.000 pr. Kr. podignuta je utvrda na uzvisini Festung Ehrenbreitstein na suprotnoj strani Moselle. 55 godine prije Krista rimske postrojbe pod zapovjedništvom Julija Cezara dosegle su Rajnu i izgradile most između Koblenza i Andernacha. Ostaci velikog mosta još su uvijek vidljivi. Rimljani su izgradili dva kaštela kao zaštitu mosta.

Dvorac Stolzenfels

S padom Zapadnog Rimskog Carstva grad je bio osvojen od strane Franaka i postao kraljevski sjedište. Nakon podjele carstva Karla Velikog biva uključen u zemlje njegovog sina Ludovika I. Pobožnog. Tijekom 860. i 922. Koblenz je bila poprište crkvenih sinoda.

Grad je bio član Saveza rajnskih gradova u 13. stoljeću. Koblenz je postigao veliki napredak sve do Tridesetogodišnjeg rata koji dovodi do brzog pada.

Nakon Prvog svjetskog rata Francuska je okupirala ovo područje. U znak odmazde protiv Francuza njemačko stanovništvo grada je inzistiralo na upotrebi njemačkog naziva Koblenza od 1926. godine. Tijekom Drugog svjetskog rata u Koblenzu je bilo zapovjedništvo Armijske grupe B, a kao i mnogi drugi njemački gradovi teško je bombardiran, a nakon toga obnovljena. Između 1947. i 1950. je služio kao sjedište pokrajinske vlade.

Dolina gornjeg srednjeg toka Rajne je proglašen o svjetskom kulturnom baštine 2002. godine.

Znamenitosti[uredi - уреди]

Grad Koblenz posjeduje veliki fortifakcijski sustav na vrhovima brda koja okružuju grad sa zapada i citadelu Ehrenbreitstein na suprotnoj obali Rajne. Stari grad je bio trokutastog oblika, sa rijekama na dvije strane i zidinama na trećoj. Zidine su srušene 1890. da bi se grad proširio. Grad je važno željezničko čvorište prema Kolnu, Berlinu i Francuskoj. Preko Rajne postoji automobilski most, i malo dalje, željeznički most sa dva raspona i prugom Berlin-Metz. Preko rijeke Moselle postoji gotički kameni most sa 14 lukova — Boduenov most podignut 1344. i još jedan željeznički most.

Grad se do 1890. sastojao od Starog grada i Novog grada ili Klemenstadt. Stari grad je zbijen i ima samo nekoliko lijepo uređenih ulica i trgova, dok su u Novom gradu brojne uređene ulice i obala Rajne. U gradu postoji više povijesno vrijednih objekata. Među njima se ističe crkva svetog Kastora sa četiri tornja. Crkvu je podigao 836. Ludovik Pobožni, ali sadašnja romanička građevina je iz 1208. godine, dok gotička krovna struktura potiče iz 1498. godine. Ispred crkve sv. Kastora nalazi se fontana koju su Francuzi podigli 1812. sa natpisom koji govori o Napoleonovom pohodu na Rusiju. Nedugo zatim, ruske trupe su okupirale Koblenz. Njihov zapovjednik je ironično dopunio posvetu: Vu et approuvé par nous, Commandant russe de la Ville de Coblence: Janvier 1er, 1814 (hr. Vidio i odobrio, ruski zapovjednik grada Koblenc, dana 1. siječnja 1814.).

U novijem dijelu grada se nalazi palača Residenzschloss, koja jednom stranom gleda ka Rajni, a drugom na Novi grad. Izgrađena je između 1778. i 1786. po nalogu Clementa Wenceslausa, posljednjeg elektora Triera. Od svih javnih spomenika, najznačajnija je kolosalni konjanički kip cara Vilima I. iz 1897.

Privreda[uredi - уреди]

Koblenz 19711.JPG

Koblenc je centar za trgovinu vinima iz regiona Mozela i Rajne. Takođe izvozi mineralnu vodu.

Gradska industrija obuhvata izradu automobilskih delova, žice, klavira, papira, brodova i barži. Koblenc je važan transportni centar za železnički i rečni saobraćaj.

Gradovi prijatelji[uredi - уреди]

Reference[uredi - уреди]

Literatura[uredi - уреди]

  • Berger, Dieter (1999). Geographische Namen in Deutschland. Bibliographisches Institut. ISBN 3411062525. 
  • Fulbrook, Mary (1991). A Concise History of Germany. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-36836-0. 
  • Gareth, Shaw (2011). Urban Historical Geography: Recent Progress in Britain and Germany (Cambridge Studies in Historical Geography) (Reprint edition izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521189748. 
  • Home, William R.; Pavlovic, Zoran (2007). Germany (Modern World Nations) (2 ed. izd.). Chelsea House Pub. ISBN 0791095126. 

Vidi još[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]

Commons-logo.svg U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Koblenz