Katodni monitor

Izvor: Wikipedia
Obični monitor zasnovan na katodnoj cijevi

Katodni monitor ili CRT monitor je grafički izlazni uređaj temeljen na katodnoj cijevi koju je izumio Karl Ferdinand Braun.

Ovaj način prikazivanja se koristi u većini današnjih monitora, kao i što se katodna cijev koristi u TV-u, osciloskopu i drugim uređajima. Karakteriše ih velika težina, veliko zauzimanje prostora kao i visoka potrošnja el.energije, ali zato imaju veoma dobru kvalitetu i oštrinu slike. Danas, katodni monitori gube primat koji preuzimaju LCD i Plazma prikazi.

Kako CRT monitori rade?[uredi - уреди]

Unutrašnjost Katodne cijevi
1. Elektronski top
2. Elektronski snop
3. Maska za razdvajanje snopa za crvene, zelene i plave dijelove slike
4. Fosforni sloj sa crvenim, zelenim i plavim zonama
5. Uvećani prikaz unutrašnjosti ekrana koji je prekriven fosforom

CRT monitor radi na principu katodne cijevi. Ekran CRT monitora se sastoji od miliona sićušnih crvenih, zelenih i plavih fosfornih tačkica koje svijetle kada ih "udari" elektron što potom stvara sliku na ekranu. Unutar katodne cijevi, katoda je zagrijana nit koja se nalazi u vakumskoj staklenoj cijevi. Katodno zračenje je ustvari tok elektrona koji stvara elektronski top. Elektroni su negativni (katoda), dok je anoda pozitivna što privlači elektrone koji su pažljivo usmjereni prema usmjerivaču koji ih pomoću magnetnog ili električnog polja u snopovima skreće ka anodi i ekranu. Ekran je prekriven fosfornim materijalom koji praktično svijetli ako je "pogođen" elektronom. Fosforni sloj se sastoji od crvenih, zelenih i plavih zona pomoću kojih se dobija boja i na taj način se dobiva osnovna slika na ekranu koja se potom filtrira da bi se dobila konačna slika koju mi vidimo na ekranu. Ima nekoliko vrsta filtriranja, tri su najpoznatija: Shadow-mask, Aperture-grill i Slot-mask pomoću kojih se dobiva konačna slika koju mi vidimo.

Uvećani prikaz ekrana koji je filtriran pomoću Aperture-grill tehnike
Datoteka:Shadow mask.jpg
Uvećani prikaz ekrana koji je filtriran pomoću Shadow-mask tehnike

Pojmovi i osobine CRT prikaza[uredi - уреди]

Promjenljiva rezolucija 
Rezolucija je broj piksela na ekranu, sastoji se od vodoravnih kolona ("X") i uspravnih ("Y") redova piksela, standard je da se prvo piše broj vodoravnih piksela (npr. 1024), a onda broj uspravnih piskela (npr. 768), što je u konačnici 1024 x 768 rezolucija. CRT monitor može podržati više rezolucija čiji kvalitet ovisi o veličini tačke (piksela). Za razliku od LCD monitora koji dobro rade samo na njihovoj prirodnoj rezoluciji, CRT monitor ima istu ili sličnu kvalitetu slike i na manjim ili većim rezolucijama. To, prije svega, zavisi od fizičke veličine monitora i veličina piksela (dot pitch), iako CRT monitor može koristiti i manje i veće rezolucije, on ima svoju preporučenu rezoluciju na kojoj će raditi idealno, a ta preporučena rezolucija obično je ispisana u priručniku proizvođača monitora, tako da nije preporučljvio (zbog tehničkih razloga, ali i zdravstvenih) stavljati rezoluciju na najveću moguću.
Veličina monitora 
U današnje vrijeme se koriste veličine od 15" do 22"(inča) i više. Do sada najviše prodavani su 17" modeli za obične korisnike koji su prilično jeftini a nude ipak dovoljnu rezoluciju za rad (1024 x 768 preporučljiva). Napredniji korisnici obično vole imati više prostora za rad na računaru i korištenje više programa istovremeno, tu kategoriju korisnika zadovoljava 19" monitor (1280 x 1024 preporučena rezolucija), dok grafički profesionalci ne bi trebali uzimati monitore manje od 21" (1600 x 1200 preporučena rezolucija). Veličina monitora se mjeri u inčima ("), ali to nije stvarna veličina prikaza (ekrana), obično ako je veličina monitora 19", stvarna veličina ekrana je za jedan inč manja, 18".
Dot pitch (veličina tačkice; broj tačkica na dužini 1 inča)
Od veličine i broja tačkica zavisi i kvaliteta slike, te njena oštrina. Ako su tačkice bliže jedna drugoj i ako su manje, slika će biti oštrija i razumljivija, dok se veličina tačkice mjeri u milimetrima (mm). Raspodjela tačkica nije ista na svakom monitoru, jer monitori koji koriste Aperture grill tehniku nemaju isti raspored tačkica kao Shadow mask filtriranje. Tačkice se mogu vidjeti i golim okom sa nekom vrstom povećala.
Brzina osvježavanja (Refresh Rate)
Refresh rate označava koliko puta je slika na monitoru isrctana svake sekunde. Ovo ljudsko oko ne može registrovati, iako većina primjećuje razliku ako je brzina osvježavanja na 60Hz (tada je slika oštra, ali i nemirna i neugodna za rad jer slika treperi) ili 75Hz (tada je slika malo mutnija, ali bitno stabilnija i ugodnija za rad). Uzmimo za primjer da nam je brzina osvježavanja naštimana na 85Hz (to je u većini slučajeva preporučena vrijednost), to znači da se slika u toku jedne sekunde osvježi 85 puta. Što je veća vrijednost refresh rate-a to je slika stabilnija i ugodnija za rad, ako je vrijednost manja, slika na monitoru je oštrija, ali zato mnogo treperi što nije preporučljivo za čovjeka i ljudsko oko. Mjeri se u Hercima (Hz).
Dubina boje 
Dubina boje (color depth) se odnosi na broj bitova kojim se opisuje jedan piksel. Što je veća dubina boje to monitor može prikazati više boja i nijansi. Današnji monitori su sposobni prikazati 16,777,216 (32 bit, True Color) boja i nijansi. Prije su se koristili i 8, 16 te 24 bitni prikazi.
Priključci
Danas se većinom koristi VGA priključak koji se nalazi na skoro svim grafičkim karticama. VGA priključak je analogni kao i CRT monitor, ali analogne signale u digitalne pretvara sama grafička kartica koja šalje signal na monitor. Moguće je koristiti i više monitora odjednom, to zavisi od broja ulaza u računaru, tačnije grafičkih kartica.
Elektronski top koji stvara tok elektrona odnosno zračenje, nalazi se u zadnjem dijelu monitora

Opasnost zračenja[uredi - уреди]

Iako CRT monitori zrače X-zrake one su uglavnom bezopasne jer gotovo sve zrake zaustavlja debeli ekran, a one što prođu uglavnom ne mogu nanijeti nikakvu štetu. Također i brzina osvježavanja monitora je zamorna za ljudsko oko, iako je to u današnje vrijeme skoro i riješen problem (preko 75Hz skoro da se oči i ne zamaraju). Starost monitora je također bitna, ako je monitor suviše star njegova slika postaje mutnija što je za ljudsko oko veoma naporno. Iako u društvu vlada mišljenje da zračenje monitora najviše zamara oči to ipak nije posve tačno, jer samo gledanje neke promjenljive slike sa male udaljenosti duže vrijeme je mnogo veći napor za ljudsko oko, nego li neznatno zračenje koje je u većini slučajeva bezopasno.

Glavni proizvođači[uredi - уреди]

Također pogledajte[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]


Hardverski dijelovi računara

Unutrašnji dijelovi:
Osnovni dijelovi: matična ploča | procesor | RAM memorija | grafička kartica | zvučna kartica | modem | mrežna kartica | napojna jedinica
Uređaji za pohranjivanje podataka: hard disk | DVD čitač/pisač | CD čitač/pisač | flopi disk | zip uređaj | USB flash stick

Ulazno/Izlazni uređaji:
Ulazni uređaji: miš | tastatura | skener | web kamera | gamepad | džojstik | mikrofon
Izlazni uređaji: monitor (CRT/LCD) | Printer (laserski/tintni) | ploter | projektor | zvučnici