Kalmar

Izvor: Wikipedia
Kalmar
Kalmar
Kalmar
Koordinate: 56°40′N 16°22′E / 56.667, 16.367
Država Švedska
Županija Kalmar
Općina Kalmar
Pokrajina Småland
Površina
 - Ukupna 18.85 km2
Stanovništvo (2005.)
 - Grad 35.170 [1]
 - Gustoća 1.866 stan./km2
Karta
Kalmar na karti Švedska
Kalmar
Kalmar

Kalmar je grad u Švedskoj u istoimenoj županiji sa bogatom povijesnom baštinom.

Zemljopis[uredi - уреди]

Grad se nalazi u istočnome dijelu južne Švedske na obalama Baltičkoga mora. [2] U sastavu je županije Kalmar čije je i središte.


Stanovništvo[uredi - уреди]

Prema podacima o broju stanovnika iz 2005. godine u gradu živi 35.170 stanovnika. Kalmar je treći po veličini grad u Smålandu poslije Jönköpinga i Växjöa.

Povijest grada[uredi - уреди]

Kalmar je jedan od najstarijih gradova u Švedskoj i ima bogatu povijest. U povijest grada utkani su detalji poput Kalmarske unije, Gustava Vase i Nils Dackea. Tijekom srednjeg vijeka grad je bio bedem za obranu protiv Danske, važna luka, trgovački centar i jedan od većih gradova u Švedskoj. Bio je također i Hanza središte. Nekoliko bitaka o prevlasti u Švedskoj odigralo se u blizini Kalmara. Obrana grada oko tvrđave je bila otežana poslije Kalmarskih ratova (1611-1613)i počinju rasprave za premješanjem grada. Veći dio tadašnjeg srednjovjekovnog Kalmara je bio porušen.

Godine 1640. odlučuju državne instance preseliti grad za Kvarnholm. U rujnu iste godine stari dio grada izgara u devastirajućem požaru sto utječe na brže preseljenje grada. Prve zgrade u novom gradu se počinju graditi 1645. godine a preseljenje se smatra završenim 1658. godine.

U Kalmaru se nalazi nekoliko baroknih zdanja kao npr. glavna kalmarska crkva (šved. Kalmar domkyrka). Kalmar je također bio biskupski grad do 1915. godine.


Centar grada[uredi - уреди]

Centralni dio grada smješten je uglavnom na otoku Kvarnholm. Tamo su, između ostalih, smještene zgrade oblasnog muzeja, općine i nekoliko drugih općinskih zdanja. U Kvarnholmu je najviše zgrada u jednoj švedskoj četvrti koje su obilježene kao spomenici kulture. [3]

Na Kvarnholmenu je također smješten vodotoranj a sam otok još uvijek dobrim dijelom je okružen preostalim gradskim zidinama. Sjeveroistočno od Kvarnholmena je smještena gradska četvrt Malmen. Na Malmenu su smještena zdanja Komvuxa, Sudstva ali i glavni dio Kalmarskog kampusa. Tu je također stacionirana zgrada knjižnice i zatvora.

Kultura i znamenitosti[uredi - уреди]

U gradu koji je bio značajno središte i granični grad tijekom srednjeg vijeka je izgrađeno nekoliko velelebnih građevina. Kalmar je bio jedan od rijetkih švedskih gradova koji je tijekom srednjeg vijeka bio okružen pravm zidinama a i danas je moguće vidjeti ostatke istih na nekoliko mjesta u staroj gradskoj jezgri. Na Kvarnholmu je dobar dio zidina iz 17.-og stoljeća sačuvan. Grad je imao sreću što je ostao sačuvan i tijekom 1960.-ih i 1970.-ih što drugi švedski gradovi to ne mogu potvrditi. Povijesna središta poput Kvarnholmena i stare gradske jezgre (Kalmarska tvrđava) su ostala poprilično dobro sačuvana dok je veći dio gradske četvrti Malmen srušen tijekom 19.-og stoljeća, gdje je kasnije sagrađena zgrada regionalne uprave. Veći dio grada je dakle poprilično dobro očuvan.

U modernije znamenitosti spada Ölandski most, (šved. Ölandsbron); izgradnja istog je započeta 1967. a bio je otvoren za promet 1972. godine. Most je oko 40 metara visok i vidljiv je iz većeg dijela gradskih četvrti. U to vrijeme je sa svojih 6072 metara bio najduži most u Europi.


Gradski park[uredi - уреди]

Kalmarski gradski park je smješten u blizini kalmarske tvrđave. Park je napravljen u periodu između 1877-1880. godine. Tijekom 1930-tih nekoliko zdanja koja su bila smještena u prvobitnom parku se ruše da bi se na istom mjestu napravio moderni restoran. Projekciju restorana je vodio Sven Ivar Lind, koji je u tadašnje vrijeme bio poznat po napravljenom paviljonu u Parizu 1937. godine koji je u to doba slovio kao visokotehnološko zdanje. Osim toga projektirao je i stadion na Råsundi u Stockholmu.


Ostale znamenitosti[uredi - уреди]

  • Ölandski most
  • Kalmarska tvrđava
  • Kalmarsko kazalište
  • Kalmarska katedrala
  • Kvarnholm sa vodotornjem

Gospodarstvo[uredi - уреди]

Oko 6000 poduzeća su bila stacionirana u Kalmaru u studenom 2009. godine plus oko 6 400 radnih mjesta u kalmarskoj općini. Proizvodnja, trgovina i javni sektor su oblasti koje dominiraju gospodarstvom u ovoj oblasti.

Poduzeća sa najvišim brojem zaposlenih su:

  • Atlas Copco Construction Tools AB, (200-249 zaposlenih)
  • Nobina Sverige AB, (200-249 zaposlenih)
  • Tidningsbärarna KB Skånsk Tidn.distr. AB o Co, (200-249 zaposlenih)
  • Ikea (200-249 zaposlenih)
  • KLS Ugglarps AB, (200-249 zaposlenih)

Volvo je imao svoje pogone u gradu, otvorene 1974. godine i zatvorene 1994. godine. Postojala je također i tvornica čokolade koja je zatvorena 1998. godine. Slično je bilo i sa proizvodnjom vlakova, čija je produkcija prestala 2005. godine.


Obrazovanje i znanost[uredi - уреди]

Viša škola u Kalmaru (Högskolan i Kalmar) ulazi od 2010. godine u Linnéuniversitetet. Sve funkcije univerziteta se većim dijelom odvijaju u Kalmaru i Växjöu ali postoji i kampus u Hultsfredu za glazbeni studij kao i u Nybrou za studij designa. Istraživačke oblasti karakteristične za ovaj univerzitet su: morska ekologija, biokemija, bioorganska kemija, nanotehnologija, zaštita okoliša i biomedicina.



Promet[uredi - уреди]

Grad je povezan željezničkom| i autobusnom mrežom sa susjednim gradovima. Nedaleko od grada nalazi se i Kalmarska zračna luka. Pravci za Ölandski most idu kroz sjeverni dio grada. Grad leži na E22 autocesti između Malmöa och Norrköpinga i ovdje je početna/završna točka za državnu cestu 25 (Riksväg 25) prema Halmstadu i Växjöu. Saobraćaj u gradu se obavlja autobusima Kalmarskog oblasnog prometa (Kalmar Läns Trafik).

Gradovi prijatelji[uredi - уреди]

U Skandinaviji:

U ostalom dijelu Europe:

Izvan Europe:



Izvori[uredi - уреди]

Vanjske poveznice[uredi - уреди]

Ostali projekti[uredi - уреди]

Commons-logo.svg U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Kalmar