Javno mnijenje

Izvor: Wikipedia

Pojam javno mnijenje u sebi sadrži upozorenje da se tiče javnih, a ne privatnih stvari. Javno mnijenje se u najširem smislu bavi s »res publica«. Dakle, tom pojmu "javnosti" pripadaju svi građani i udruženja građana koji razmišljaju i razgovaraju o zajednici u kojoj žive te ta razmišljanja formuliraju u kritiku i odbijanje, prijedloge i prihvaćanje, koje javno izražavaju i zastupaju, te i na taj način pokušavaju utjecati na javno mnijenje. Na taj način oni zapravo i formiraju javno mnijenje. Ali, s obzirom na to da u pravilu u pluralističkom društvu uvijek postoje različita mišljenja o istoj stvari, ne možemo govoriti o jednom javnom mnijenju, već o javnim mnijenjima.

Javno se mnijenje sastoji od:

  • poimanja
  • prosuđivanja
  • zaključivanja

Engleski pojam javnog mnijenja (public opinion) datira iz 18. vijeka i potječe iz francuskog l’opinion publique, koji je prvi put uporabio Montaigne dva vijeka ranije (1588).

Kako bi se utvrdilo stvarno stanje javnog mnijenja, poduzima se njegovo stručno istraživanje.

Citati[uredi - уреди]

  • "Na javno mnijenje ćemo se pozivati kada ga budemo formirali", Adolf Hitler[1]

Izvori[uredi - уреди]

  1. Srđa Popović: General, Lupiga, 28. 5. 2011.