Predsednički izbori u Srbiji 2008.

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Devete izbore za predsednika Republike Srbije raspisao je predsednik Narodne skupštine SrbijeOliver Dulić, 12. decembra 2007. Prvi krug izbora je održan 20. januara 2008, i na njemu su najviše glasova ostvarili Tomislav Nikolić i Boris Tadić, a u drugom krug i− 3. februara iste godine - pobedio je Boris Tadić.

Propisi[uredi | uredi kod]

Predsednika Srbije neposredno biraju građani, na mandat koji traje pet godina. Kandidat za predsednika biće izabran na tu funkciju ako u prvom krugu glasanja osvoji više od polovine glasova birača koji su glasali. Ako se to ne dogodi, u drugi krug glasanja ulaze dva kandidata sa najviše glasova, a predsednik postaje onaj koji osvoji više glasova.

Kandidat za predsednika može da bude punoletni građanin Srbije koji sakupi 10.000 sudski overenih potpisa birača koji ga podržavaju, a rok za podnošenje kandidatura ističe 30. decembra u ponoć.

Biračka mesta će biti otvorena od 7 do 20 časova. Predizborna tišina, tokom koje je zabranjena izborna propaganda, počeće 17. januara 2008. u ponoć i trajaće do zatvaranja biračkih mesta. Konačni rezultati izbora moraju biti objavljeni do 24. januara u 20 časova.

Proces glasanja[uredi | uredi kod]

Pravo da bira predsednika Republike i da bude biran za predsednika Republike ima svaki punoletan i radno sposoban državljanin Republike Srbije.

Konačan broj birača za ove izbore bio je 6.708.697. To obuhvata 9.178 koju su na odsluženju vojnog roka, 37.053 koji su sa prebivalištem u inostranstvu i 8.201 građanin koji je na odsluženju zatvorskih sankcija. Na Kosovu i Metohiji je registrovan 112.861 birač. [1] Birači mogu da glasaju za jednog od 9 kandidata, koliko je ukupno na izbornoj listi.

Glasa se na overenim glasačkim listićima. Glasački listići su formata A4, bele boje. Odštampani su u 28 varijanti, čija je sadržina ista a razlikuju se u jeziku i pismu. Listići sa više jezičkih varijanti su većeg formata od ostalih glasačkih listića. Kontrolni list za proveru ispravnosti glasačke kutije je u boji tamne kajsije. [2]

Birač, prilikom odlaska na svoje biračko mesto, saopštava biračkom odboru ime i predaje obaveštenje o glasanju i dokaz o svom identitetu (važeća lična karta, pasoš ili vozačka dozvola). Lampom sa UV zracima čije se svetlo uperi na kažiprst desne ruke proverava se da li je birač već glasao. Birač potpisuje birački spisak i preuzima glasački listić. Potom se obeležava specijalnim sprejom na kažiprstu desne ruke, kao znak da je glasao. Glasa se zaokruživanjem rednog broja ispred imena kandidata za koga se glasa. [2]

Na ovim izborima biće otvorena 8.481 biračka mesta [1]; od toga 27 u kazneno-popravnim zavodima, 65 u inostranstvu – u 36 zemalja[nedostaje referenca], i 277 na Kosovu i Metohiji [1]. Biračka mesta će biti otvorena od 7 do 20 časova.

Predsednički kandidati[uredi | uredi kod]

Kandidat za predsednika može da bude punoletni građanin Srbije koji sakupi 10.000 sudski overenih potpisa birača koji ga podržavaju, a rok za podnošenje kandidatura je istekao u ponoć 30. decembra 2007.

Republička izborna komisija je proglasila sledeće kandidate i žrebom odredila njihov redni broj na biračkom listiću [3]:

  1. Tomislav Nikolić, koja je predložila Srpska radikalna stranka,
  2. Jugoslav Dobričanin, koja je predložila Reformistička stranka,
  3. Boris Tadić, koja je predložila Demokratska stranka,
  4. Velimir Ilić, koja je predložila Nova Srbija,
  5. Ištvan Pastor, koja je predložila Mađarska koalicija,
  6. Marijan Rističević, koja je predložila Narodna seljačka stranka i Ujedinjena seljačka stranka,
  7. Čedomir Jovanović, koja je predložila Liberalno-demokratska partija,
  8. Milutin Mrkonjić, koja je predložila Socijalistička partija Srbije,
  9. Milanka Karić, koja je predložio Pokret snaga Srbije - Bogoljub Karić.

Kandidat za predsednika biće izabran na tu funkciju ako u prvom krugu glasanja osvoji više od polovine glasova birača koji su glasali. Ako se to ne dogodi, u drugi krug glasanja ulaze dva kandidata sa najviše glasova, a predsednik tada postaje onaj koji osvoji više glasova.

Odbijene kandidature[uredi | uredi kod]

Kandidat udruženja građana Virtuelna Srbija Radivoj Milutinović iz Horgoša poznatiji kao Muja lopov nije mogao da se kandiduje jer, kako on tvrdi, treba da sakupi 10.000 potpisa a svaki od njih mora da bude overen sudski. Za to mu treba 500.000 dinara, a on i njegove pristalice, kako on kaže, nemaju para. Njegova kandidatura je odbijena zbog nedostatka potpisa. [4]

Kandidat Garde svetog cara Lazara, Hadži Andrej Milić, je navodno sakupio 10.500 potpisa ali nije predao jer kako on tvrdi pobedio bi u prvom krugu ali ne bi uspeo da u drugom pobedi Nikolića.[nedostaje referenca]

Predsednička kampanja[uredi | uredi kod]

Predsednički kandidati su tokom kampanje koristili sledeće slogane:

Kandidat Slogan(i)
Jugoslav Dobričanin Snaga juga
Velimir Ilić Izaberi Srbiju!
Čedomir Jovanović Život je zakon!
Milanka Karić Porodica je snaga Srbije.
Milutin Mrkonjić Dela govore.
Naš drug.
Tomislav Nikolić Svim srcem
Ištvan Pastor Za Srbiju u kojoj će svima biti dobro
Marijan Rističević Ne dam zemlju za fotelju
Boris Tadić Za jaku i stabilnu Srbiju

Organizacije koje su pozivale na izlazak na izbore su koristile sledeće slogane[nedostaje referenca]:

Organizacija Slogan
Evropski pokret u Srbiji Izaberi predsednika – izaberi Evropu
Inicijativa mladih za ljudska prava Apstiniraš – miniraš!
Centar za slobodne izbore i demokratiju Sa tobom ima smisla
Studentska unija Srbije, Savez studenata i Studentska asocijalicija [1] Arhivirano 2008-01-22 na Wayback Machine-u Izbori nisu lutrija - izaberi svoju budućnost

Predizborna tišina, tokom koje je zabranjena izborna propaganda, počela 17. januara u ponoć i trajala je do zatvaranja birališta.

Posmatrači izbornog procesa[uredi | uredi kod]

Izbore i regularnost izbornog procesa nadgledaće sledeće organizacije:

Republička izborna komisija nije usvojila predlog da se posmatranje izbornog procesa odobri ambasadama Velike Britanije i Sjedinjenih američkih država u Beogradu jer taj predlog nije dobio potrebnu većinu glasova.[5]

Rezultati izbora u I krugu[uredi | uredi kod]

U Velikoj Britaniji, Kanadi, Portugalu i SAD, glasanje je, odlukom RIK-a, održano 19. januara[6] Konačni rezultati izbora su objavljeni 24. januara.

Kandidat Predlagač(i) Glasova u 1. krugu [7] % [8]
Tomislav Nikolić Srpska radikalna stranka 1.646.172 39,99%
Boris Tadić Demokratska stranka 1.457.030 35,39%
Velimir Ilić Nova Srbija 305.828 7,43%
Milutin Mrkonjić Socijalistička partija Srbije 245.889 5,97%
Čedomir Jovanović Liberalno-demokratska partija 219.689 5,34%
Ištvan Pastor Mađarska koalicija 93. 039 2,26%
Milanka Karić Pokret snaga Srbije - Bogoljub Karić 40.332 0,98%
Marijan Rističević Narodna seljačka stranka
Ujedinjena seljačka stranka
18.500 0,45%
Jugoslav Dobričanin Reformistička stranka 11.894 0.29%
nevažećih [9] 78.462
Biračko pravo iskoristilo [10] 4.117.870
Birača u biračkom spisku [11] 6.708.697
Rezultati izbora u prvom krugu po opštinama :
  Nema

Rezultati izbora u II krugu[uredi | uredi kod]

Kandidat Predlagač Glasova u 2. krugu %
Tomislav Nikolić Srpska radikalna stranka / /%
Boris Tadić Demokratska stranka / /%
nevažećih /
Biračko pravo iskoristilo /
Birača u biračkom spisku [12] 6.723.762

Odziv birača[uredi | uredi kod]

Odziv birača u prvom krugu ovih predsedničkih izbora je bila 61,38% od upisanih birača[13].

Vidi još[uredi | uredi kod]

Vidi još[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

Literatura[uredi | uredi kod]

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]


 
Izbori i referendumi u Srbiji
Izbori za predsednika Republike Srbije:
1990. | 1992. | 1997. | 1997. | 2002.(1) | 2002.(2) | 2003. | 2004. | 2008. | 2012.
Izbori za narodne poslanike u Narodnu skupštinu Republike Srbije:
1990. | 1992. | 1993. | 1997. | 2000. | 2003. | 2007. | 2008. | 2012. | 2014.
Izbori za savezne poslanike Savezne skupštine SRJ:
Veće građana: 1992. (maj) | 1992. (decembar) | 1996. | Veće građana i Veće republika: 2000.
Neposredni izbori za predsednika Savezne Republike Jugoslavije: 2000.
Referendumi: 1990. (Ustav) | 1992. (simboli) | 1992. (amandmani na Ustav) | 1998. (Kosovo) | 2006. (Ustav)