Hronologija ustaških zločina 1944.

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Januar / siječanj[uredi | uredi kod]

Februar / veljača[uredi | uredi kod]

Mart / ožujak[uredi | uredi kod]

  • 13. mart 1944: Strijeljanje 6 aktivista NOP-a od strane redarstva (žandarmerije) NDH između Klokočevca i Rovišća pokraj Bjelovara. Publikovana su imena stradalih.[3]
  • 13. mart 1944: 34. ustaški bataljon izvršio ne noćni prepad iz Gospića na Ostrvici, iznenadivši vod 1. bataljona Ličkog NOP odreda. Protivnapadom ustaše su odbačene, ali su prije povlačenja ubile 10 uhvaćenih stanovnika, (žene i djecu), opljačkale stoku i popalile bajte, podignute uz zidove ranije popaljenih kuća.[4]

April / travanj[uredi | uredi kod]

  • 3. april 1944: U selu Ravneš pokraj Bjelovara ustaška zasjeda ubila 3 i uhapsila 5 komunista. Publikovana su imena ubijenih i uhapšenih lica.[5]

Maj / svibanj[uredi | uredi kod]

  • 7-8. maj 1944: Ubistva i hapšenja simpatizera i aktivista NOP-a u hrvatskim selima Pokupsko i Kupčina pokraj Pisarovine. U dostupnom izvoru spominje se ubistvo 11 lica i hapšenje 14 lica. Publikovani su podaci o dijelu uhapšenih i ubijenih lica.[6]
  • 15. maj 1944: U logoru Jasenovac ubijeno 55 stanovnika Perušića hrvatske nacionalnosti. Ubijeno je 42 člana porodice Amić i 13 članova porodice Jelinić. Među ubijenima bilo je 20 žena i 5 djece.[7]
  • 17. maj 1944: Ubistvo jednog i hapšenje jednog komuniste u selu Gornja Poljana pokraj Varaždina.[8]
  • 30. maj - 1. jun 1944: Hapšenje 52 komunista i aktivista NOP-a u Zagrebu od kojih su mnogi ubijeni tokom 1944-1945.[9]

Jun / lipanj[uredi | uredi kod]

  • 11. jun 1944: Streljanje 6 simpatizera i aktivista NOP-a u Zagrebu. Publikovana su imena stradalih. Među ubijenima bila su 2 visoka oficira Hrvatskog domobranstva slovenačke porijekla.[10]
  • 30. jul 1944: Strijeljanje 28 talaca u Koprivnici od strane ustaških vlasti.[11]

Jul / srpanj[uredi | uredi kod]

  • 1. jul 1944: Pripadnici njemačkog vojnog redarstva (policije) iz Zagreba i Oroslavlja "u zajednici sa" NDH oružnicima (žandarmima) iz Donje Stupice izvršili su raciju u selima u okolini Donje Stubice. Tom prilikom pripadnici njemačkog vojnog redarstva uhvatili su 20 vojnih bjegunaca, pretežno iz Jakovlja. Uhapšenici su potom predani Ministarstvu unutrašnjih poslova NDH. Publikovana su njihova imena.[11]
  • 8. jul 1944: Ustaše ubile 10 stanovnika podkalničkih sela (kotar Koprivnica): Belanovo Selo, Rasinjica, Segovina. Ubijeni su bili srpske i hrvatske nacionalnosti. Publikovana su njihova imena. Istog dana zapaljeno je 9 kuća u obližnjem selu Prkos.[12]
  • 8. jul 1944: Hapšenje 13 lica hrvatske nacionalnosti, rođaka pripadnika NOVJ u Ludbregu. Uhapšenici su sprovedeni u ustaški zatvor u Varaždinu. U dostupnom izvoru nisu navedeni podaci o njihovoj daljoj sudbini. Publikovana su imena uhapšenika.[13]
  • 12. jul 1944: Ubistvo 4 srpska stanovnika sela Klenovac pokraj Perušića, uključujući dvoje djece.[14]
  • 15. jul 1944: Ubistvo 10 lica romske nacionalnosti iz Lovinca u Lici. Zločin se dogodio u mjestu Lovinac. Publikovana su imena stradalih.[15]
  • 15. jul 1944: Ustaše ubile 3 stanovnika sela Crkvena Ves pokraj Sesveta. Ubijeni su bili aktivisti NOP-a hrvatske nacionalnosti. Publikovana su imena stradalih.[16]
  • 17. jul 1944: Pljačkanje i paljenje kuća u selu Globočec pokraj Donje Stubice u Hrvatskom zagorju. Tom prilikom ustaše su uhvatili 3 djevojke i odveli ih sobom. Dvije djevojke su pobjegle, a jednu su silovali.[17]
  • 21-22. jul 1944: Hapšenje 19 vojnih bjegunaca u selima Karlovec i Sesvete Ludbreške pokraj Ludbrega. Tom prilikom ubijeno je jedno maloletno lice.[18]
  • 23. jul 1944: Ubistvo 4 osobe hrvatske nacionalnosti od strane ustaša u selu Lovinac u Lici, od čega su 3 osobe bile žene, a jedna je bila dijete. Publikovana su imena stradalih.[19]
  • 25. na 26. jul 1944:. Ustaška policija u Daruvaru uhapsila je 30 domobrana koji su radili za NOP. 19 ih je osuđeno na smrt i strijeljano, a ostali su upućeni u koncentracione logore[20]
  • 30. jul 1944: Vješanje 7 partizana i komunista u blizini Sesveta. Publikovana su imena stradalih. Među obješenima 6 lica je bilo hrvatske, a jedno srpske nacionalnosti.[21]

Avgust / kolovoz[uredi | uredi kod]

Septembar / rujan[uredi | uredi kod]

  • Krajem rujna 1944 33. ustaška bojna u selima u okolini Drežnice usmrtila je na surov način 36 civila i 7 nepokretnih partizanskih ranjenika partizanske prihvatne bolnice u selu Krakaru. U selu Jasenak zaklano je 6 mještana, u Ponorcu 7, u Breznom 8, a u Krakaru 15 ljudi.[24]

Oktobar / listopad[uredi | uredi kod]

Novembar / studeni[uredi | uredi kod]

  • 4. studenoga 1944: U Zagrebu je obješeno 10 talaca kao odmazda za partizansku sabotažu izvedenu 9. listopada 1944. u okolici Samobora. Među obješenima je bila i Viktorija-Vikica Tučkorić, organizacioni sekretar Mjesnog komiteta KPH za Zagreb. Oglas o vješanju objavljen je u »Hrvatskom narodu«, br. 1178 str. 2 od 4. studenoga 1944[25].
  • 5. studenoga 1944: Ubistvo 7 osobe hrvatske nacionalnosti iz Lovinca i Ličkog Cerja od strane ustaša. Među ubijenima bilo je 6 žena. Publikovana su imena stradalih.[26]
  • 21. studenoga 1944: u Drežnici i okolini 33. ustaška bojna na surov način usmrtila je 170 mještana Drežnice i okoline. Ubojstva su počinjena u samoj Drežnici, kao i u selima Lokva, Nikolići, Čorta, Zrnići i Selište. Istovremeno je njemački trup u selu Radlovići usmrtio više mještana i stanovnika sela Lokve koji su pobjegli pred ustašama. Ukupno je ubijeno 170 mještana, od toga 49 djece, od čega je 27 djece zaklano, a 22 živo spaljeno u kućama. Komemoracija za 170 ubijenih mještana održana je 21. studenoga 2014.[24]

Decembar / prosinac[uredi | uredi kod]

  • 15. decembar 1944: Ubistvo 6 srpskih stanovnika sela Donji Kosinj pokraj Perušića. Među ubijenima bilo je 5 žena. Ubistvo je izvršeno klanjem. Publikovana su imena stradalih.[27]
  • 21. decembar 1944: Ubistvo 2 lica hrvatske nacionalnosti od strane ustaša u selu Veliki Modruš Potok pokraj Duge Rese.[28]
  • 23. decembar 1944: Ustaše su u selu Hruševec u Hrvatskom zagorju popalili 60 kuća i gospodarskih zgrada te ubili 17 mještana.[23]
  • 30. decembar 1944: Ustaše su u Krušljevu Selu kod Oroslavlja objesile 50 talaca koji su dovedeni iz Zagreba[29]. Zemaljska komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njegovih pomagača u Zagrebu utvrdila je poimenični spisak obješenih.[30]
  • 31. decembar 1944: Ustaše su u Jakovlju u Hrvatskom zagorju zapalili 65 kuća, oko 100 gospodarskih objekata, 29 ljudi je ubijeno, a 160 odvedeno u logor. Još dvije su osobe umrle kasnije od zadobivenih rana.[31]

Svega se prisjeća još živa svjedokinja B. B. Njezin otac, Vjekoslav, pomagao je i prije partizanima. Ona je u trenutku tragedije imala 10 godina. Prisjeća se kako su oca ustaše odveli i objesili ga na obližnjem hrastu, a kako su sestru Katicu od šest godina, mamu Maricu i brata Stjepana od četiri godine zapalili u kući. B. je izbjegla strašnu smrt pobjegavši k majčinoj polusestri. Dok je bježala, ustaše su je pogodili metkom u ruku.[31]

Literatura[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. SZ Hrvatska 1988: str. 242–246
  2. SZ Hrvatska 1988: str. 909
  3. SZ Hrvatska 1988: str. 911–913
  4. Kleut 1970: str. 122
  5. SZ Hrvatska 1988a: str. 271
  6. SZ Hrvatska 1988a: str. 765–766
  7. ŽFT Gospić-Perušić 1989: str. 1182–1184
  8. SZ Hrvatska 1989: str. 58
  9. Veber 1984: str. 236–237
  10. SZ Hrvatska 1989: str. 210–212
  11. 11,0 11,1 SZ Hrvatska 1989: str. 370–371
  12. SZ Hrvatska 1989: str. 617–620
  13. SZ Hrvatska 1989: str. 618
  14. ŽFT Gospić-Perušić 1989: str. 1181
  15. ŽFT Gračac 1986: str. 997
  16. SZ Hrvatska 1989: str. 674–675
  17. SZ Hrvatska 1989: str. 673
  18. SZ Hrvatska 1989: str. 619
  19. ŽFT Gračac 1986: str. 1003–1004
  20. Krnić 1979: str. 292
  21. SZ Hrvatska 1989: str. 732–734
  22. ŽFT Gospić-Perušić 1989: str. 1184–1187
  23. 23,0 23,1 HRVATSKO ZAGORJE U REVOLUCIJI 1981: str. 296
  24. 24,0 24,1 Jakšić 2014: str. 30
  25. ŽENE HRVATSKE 1955: str. 15–16
  26. ŽFT Gračac 1986: str. 992, 998
  27. ŽFT Gospić-Perušić 1989: str. 1151
  28. ŽFT Duga Resa 1986: str. 1110
  29. Škiljan 2012: str. 158–159
  30. Hrvatski državni arhiv, HR-HDA-306, ZKRZ, Zh, kutija 276 1945: str. 15169–15182
  31. 31,0 31,1 Škiljan 2012: str. 158

Vidi još[uredi | uredi kod]