Hiperbola
Izvor: Wikipedia
- Za stilsku figuru, pogledajte Hiperbola (književnost)
Hiperbola (starogrč. ύπερβολή, preterivanje) u matematici je algebarska kriva drugog reda u ravni, data sledećom jednačinom:
. Sastoji se iz dva simetrična dela, ima dva fokusa i dve asimptote date jednačinom
. Tačka preseka asimptota predstavlja centar simetrije hiperbole.
Hiperbola, zajedno sa parabolom i elipsom, predstavlja tri tipa konusnih preseka. Konusni preseci se dobijaju u preseku ravni sa konusnom površinom (konusna površina se proteže u oba pravca).
[uredi - уреди] Jednačine hiperbole
Parametarska jednačine hiperbole je: 
U Dekartovom koordinatnom sistemu, hiperbola se opisuje jednačinom:
[uredi - уреди] Osobine
Postoje dve važne osobine fokusa hiperbole F1,F2:
- Za svaku tačku hiperbole R, važi (d je rastojanje):

Ovo svojstvo omogućava i sledeću definiciju hiperbole: Geometrijsko mesto tačaka u ravni, za koje je apsolutna vrednost razlike rastojanja od bilo koje tačke do dve fiksne tačke u istoj ravni (dva fokusa), konstantna. - Tangenta na svaku tačku hiperbole R predstavlja bisektrisu
.
U Wikimedijinu spremniku se nalazi još materijala vezanih uz:
