Gundobad

Izvor: Wikipedia

Gundobad (? - 516.) je bio gospodar Zapadnog Rimskog Carstva između 472. i 473. godine, a potom i kralj Burgunda između 473.i 516. godine.

Porodica[uredi - уреди]

Gundobad je bio sin burgundskog kralja Gundioka i nećak gospodara Zapadnog Rimskog Carstva Ricimera. Nakon Ricimerove smrti 472. godine on nasljeđuje položaj zapovjednika Zapadno Rimske vojske i de facto gospodara Carstva.

Zapadno Rimsko Carstvo[uredi - уреди]

Nekoliko mjeseci nakon Ricimerove smrti umro je i car Olibrije što dovodi do nekoliko mjeseci pregovora između Gundobada i Istočnog Rimskog cara o izboru novog zapadnog cara. Kako se nije uspelo doći do kandidata s kojim bi bile zadovoljne obje strane Gundobad je za novog cara proglasio svog vojnog časnika imena Glicerije. Nedugo po proglašenje novog cara Gundobadu 473. godine umire otac , koji je prije toga donio odluku da se Burgundsko Kraljevstvo podijeli na jednake dijelove kojima bi upravljala njegova četiri sina - Godegisel, Hilperik i Gundomar. Gundobad je zbog toga odustao od kontrole Zapadnog Rimskog Carstva kako bi postao samo još jedna od strana u Burgundijskom građanskom ratu za kraljevsku krunu.

Ta njegova odluka iz 473. godine među povjesničarima smatra se znakom kako je moć Carstva nisko pala kada se njegov gospodar odriče svog položaja kako bi postao jedna od stranaka u građanskom ratu među "barbarima"

Burgundsko Kraljevstvo[uredi - уреди]

Gundoband je uspio poraziti braću i ujediniti Burgundsko Kraljevstvo, ali su mu zato trebala desetljeća mukotrpne borbe. Prvi je 486. pao njegov brat Gundomar, a potom je 493. uspio ubiti i Hilperika. U međuvremenu je dao protjerati svoje dvije kćeri - jedna, po imenu Kroma, postala je redovnica, a druga Klotilda, je pobjegla na sjever gdje su je uhvatili Franci i odveli svom kralju Klodvigu. Klodvig ju je odlučio uzeti za ženu i Gundobad je na to pristao bojeći se Franaka koji su ojačali u prethodnim decenijama.

Gundobad i Godegisel su pokušavali steći Klodvigovu naklonost, ali se on na kraju okrenuo potonjem i umiješao u burgundski građanski rat. Gundobad je poražen u sukobu sa Godegiselom, a kod današnjeg Avignona su ga zarobile Klodvigove trupe. Tek zahvaljujući slatkorječivosti svog sluge Aridija je osigurao svoje puštanje, odnosno sporazum prema kome je Klodvigu plaćao danak u zamjenu za ostanak na vlasti.

Gundobad je potom ponovno zaratio sa Godegiselom koga je opsjeo u gradu Vienne, iz koga je Godegisel radi lakše obrane istjerao sve građane. Jedan od njih je bio majstor koji je Gundobadu pomogao da skrene vodu iz akvadukta te potkopa gradske zidine. Gundobad je 501. zauzeo grad te ubio Godegisela u arijanskoj crkvi gdje se ovaj pokušao skloniti.

Gundobad je nakon toga sklopio novi sporazum sa Klodvigom, osiguravši mir i tako što se od arijanstva preobratio na katolicizam. Navodi se kako je posljednje godine života proveo u miru okružen sinovima Sigismundom i Godomarom koji će ga naslijediti.

Gundobad je poznat i po tome što je donio Lex Burgundionum, zakonik u kome je kodificirao dotadašnje burgundske običaje i koji se tradicionalno smatra prvim pisanim izvorom prava u srednjovjekovnoj Evropi.

Prethodnik: Glavni zapovjednik vojske Zapadnog Rimskog Carstva Nasljednik:
Ricimer (455. - 472.) Alvernije Ekdicija (474. - 475.)
Prethodi:
Gunderih
kralj Burgundije
473–516
Slijedi:
Sigismund